Rat u istočnoj Europi!
Klasična komedija Ernsta Lubitscha Biti ili ne biti (1942.) snimljena je tijekom Drugog svjetskog rata i odvija se u ranom razdoblju nacističke okupacije Poljske. Iako su vremena bila sumorna i smrtno ozbiljna, film se fokusira na naizgled efemernu priču jedne kazališne trupe, na glumce i na metafizičko pitanje što je to što jednu predstavu čini uvjerljivom. Neki su rani kritičari sugerirali da to nije primjeren pristup prikazivanju teške političke situacije i da je prikaz nacista kao ljudi, sa smislom za humor i kazalište, nepoštivanje stradanja Poljaka i poljskih Židova. Za film, međutim, politička akcija i metafizičke implikacije kazališne predstave nisu alternativni postupci, već su međusobno usko i neraskidivo povezani, te u tom pogledu Lubitsch slijedi Shakespeareovo uprizorenje moći.
Najprije ćemo analizirati seriju Shylockovih monologa u filmu i fokusirati se na hiperteatralnost svakog ponavljanja. Nakon toga posvetit ćemo se seriji susreta dvaju glavnih likova u filmu, nacističkog pukovnika Ehrhardta i poljskog glumca Josepha Ture. Njihovi su susreti komični, ali istovremeno i politički i metafizički apsolutno ozbiljni: ustvrdit ćemo da film prikazuje dvije vizije Hamleta, a time i dvije vizije modernosti, utjelovljene u nacističkom pukovniku i u poljskom glumcu. Čini se da film sugerira da nema poraza nacizma bez temeljitog razumijevanja teatralnosti moći kao takve – Shakespeareova pouka koja je vitalna i za našu suvremenu konjunkturu.
Gregor Moder je filozof, radi kao viši znanstveni suradnik na Sveučilištu u Ljubljani. Autor je knjiga Komična ljubezen: Shakespeare, Hegel, Lacan (DTP 2015), i Hegel and Spinoza: Substance and Negativity (Northwestern UP 2017), te suurednik The Object of Comedy (Palgrave Macmillan 2020). Trenutno uređuje zbornik The Ethics of Ernst Lubitsch (Rowman & Littlefield).
