Povodom 125. godišnjice rođenja i 80. godišnjice smrti...

DISKUSIJA :: Gramšijevske teme: hegemonija

Govore: Dean Duda, Katarina Peović Vuković i Tibor Rutar
Moderiraju: Luka Bogdanić i Tomislav Medak

 

Povodom Gramšijevske godine 2016-2017., kojom obilježavamo 125. godišnjicu rođenja i 80. godišnjicu smrti, pozivamo Vas na diskusiju o gramšijevskim temama s osobitim naglaskom na temu hegemonije. Iako je recepcija djela Antonija Gramscija u socijalističkoj Jugoslaviji započela rano, vrlo brzo je i utihnula, obnavljajući se kasnije rubno i uglavnom kroz posredovana čitanja. U trenutnoj hrvatskoj i europskoj konstelaciji kada desnica preuzima poluge hegemonije kroz medije, obrazovanje i kulturu, istodobno prozivajući Gramscija za ideje društvenog inženjeringa, razlozi povratku Gramscijevoj misli su više i nego evidentni.

 
O diskutantima:

Dean Duda profesor je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao komparativnu književnost i filozofiju, gdje je 1992. magistrirao i 1997. doktorirao. Na Odsjeku za komparativnu književnost radi od 1990. Zanima se književnom teorijom, kulturalnim studijima, popularnom kulturom, kulturom putovanja, poviješću i teorijom pripovjednih žanrova. Autor je brojnih knjiga i zbornika, najrecentnije “Kultura putovanja: uvod u književnu iterologiju” (2012.), “Hrvatski književni bajkomat” (2010.) i Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija” (2006.

Katarina Peović Vuković docentica je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci gdje od 2005. godine predaje kolegije iz područja medijske i kulturalne teorije. Od 1998. do danas urednica književno-teorijskog časopisa “Libra Libera”. Priredila zbornik tekstova američkog teoretičara Hakima Beya “Privremene autonomne zone i drugi tekstovi” (2003). Objavila studiju “Mediji i kultura : ideologija medija nakon decentralizacije” (2012).

Tibor Rutar privremeno je zaposlen kao asistent u nastavi na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani, a radi i u ljubljanskom Institutu za radničke studije. Njegovi istraživački interesi kreću se u polju historijske sociologije, Marxove i suvremene društvene teorije te filozofije znanosti. U ljeto 2016. kod Založbe Sophia izlazi njegova prva knjiga “Suvremena obrana historijskog materijalizma”.

više