Pangolin & KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse organiziraju promociju i javno čitanje Kiborškog manifesta Donne Haraway kojeg je Multimedijalni institut suizdavač!
📚 Pridružite nam se na promociji i javnom čitanju prvog izdanja nove edicije Biblioteke 0 Općenito. Kiborški manifest autorice Donne Haraway u prijevodu Marka Marasa i feminističkoj redakturi Ive Grgić i Biljane Kašić, urednički kolektiv u sastavu: Ana Hušman, Ivana Meštrov, Nikola Bojić, Marko Tadić (likovni dodaci), Ana Labudović/RISO i prijatelji (dizajn) pročitat će u cijelosti. Uz čitanje, bit će riječi o samom izdanju kao i sveukupnom izdavačkom projektu kolektiva Biblioteka 0 Općenito. Primjerak tiskanog izdanja moći će se preuzeti na promociji.
📚 Čitanje će se prenositi i online putem, a poveznica će biti dostupna neposredno prije događaja.
Izdavač: Studio Pangolin; suizdavač: Multimedijalni institut
Podrška: Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba
Hvala: Leonida Kovač
***
O Kiborškom manifestu:
Prema riječima Donne Haraway, osnovne teze Kiborškog manifesta nastale su u Cavtatu 1984. godine. Na prijedlog uredništva časopisa Socialist Review, Haraway je sudjelovala na međunarodnoj tribini Socijalizam u svijetu gdje je predstavljala perspektive feminističkog marksizma početkom osamdesetih godina. Bila je među rijetkim ženama na konferenciji pa su se prisutne sudionice brzo povezale te uključile i druge žene koje su radile kao osoblje – služavke, kuharice, daktilografkinje. Predavanje Donne Haraway prošireno razgovorima o feminizmu, reproduktivnim i radničkim pravima žena koji su se spontano dogodili u Cavtatu, stvorilo je diskurzivnu i političku platformu iz koje je, netom po povratku u Santa Cruz, izrastao Kiborški manifest.
Prva verzija teksta objavljena je 1984. godine u njemačkom časopisu Das Argument, čija je urednica bila Frigga Haug, jedna od vodećih figura marksističkog feminizma u Zapadnoj Njemačkoj i jedna od žena prisutnih na cavtatskoj konferenciji. Cjelovita i završna verzija Kiborškog manifesta objavljena je 1985. godine u časopisu Socialist Review.
Četiri desetljeća nakon prvog spomena kiborga na Cavtatskoj konferenciji, ova publikacija predstavlja cjeloviti prijevod kultnog djela Donne Haraway na hrvatski jezik. Kratka, no važna povijesna epizoda koja Manifest veže za lokalni kontekst poslužila je kao poticaj i inspiracija za suradnju na ovoj publikaciji. Osim prijevoda, publikacija kroz suradničko umjetničko i dizajnersko istraživanje cilja uspostaviti kontinuitet materijalne situiranosti Manifesta. Kolektiv koji je radio na ovom projektu zahvaljuje Donni Haraway na izravnoj podršci. Realizacija bez nje ne bi bila moguća te predstavlja poticaj za daljnju suradnju i evoluciju projekta.
O Donni Haraway:
Donna Haraway je istaknuta profesorica emerita na Katedri za povijest svijesti na Sveučilištu California Santa Cruz. Doktorirala je biologiju na Yaleu 1972., a piše i predaje o znanosti i tehnologiji, feminističkoj teoriji i zajedništvu vrsta. Mentorirala je radove više od 60 doktoranada u raznim disciplinarnim i interdisciplinarnim poljima. Na UCSC-u surađuje u radu Centra za istraživanje znanosti i pravde i Centra za kreativne ekologije. Radeći na križanju biologije s kulturom i politikom, Haraway istražuje kako se isprepliću znanstvene činjenice, znanstvena fantastika, spekulativni feminizam, spekulativno fabuliranje, znanost, tehnologija i svijet zajedništva vrsta.
Neke od njezinih knjiga su: Staying with the Trouble: Making Kin in the Chthulucene (2016.); Manifestly Haraway (2016.); When Species Meet (2008.); The Companion Species Manifesto (2003.); The Haraway Reader (2004.); Modest_Witness@ Second_Millennium (1997., 2. izd. 2018.); Simians, Cyborgs, and Women (1991.); Primate Visions (1989.); Crystals, Fabrics, and Fields (1976., 2004.).
Fabrizio Terranova snimio je dugometražni film Donna Haraway: Story Telling for Earthly Survival (2016.), a Diana Toucedo snimila je Camille & Ulysse s Haraway i etologinjom Vinciane Despret. Haraway je, s Adele Clarke, sociologinjom i povjesničarkom zdravstvenih znanosti, uredila knjigu Making Kin Not Population (Prickly Paradigm Press, 2018.), koja se bavi pitanjima brojnosti svjetskog stanovništva, feminističke antirasističke reproduktivne i ekološke pravde te procvata zajedništva vrsta.
O Biblioteci O Općenito:
Biblioteka O Općenito heterogena je osnova za istraživanje, razmjenu ideja i dijalog, pokrenuta 2020. godine od strane Ane Hušman i suradn⁞ica: Ivane Meštrov, Dubravke Sekulić, Marka Tadića i Ane Labudović.
Naziv Biblioteke 0 Općenito preuzet je od skupine 0 UDK klasifikacijskog sustava koja obuhvaća opće ljudsko znanje, a sadržaj biblioteke usmjeren je ka prijevodima i široj distribuciji teorijskih misli o društvu, umjetnosti i kulturi koje se kritički pozicioniraju naspram prevladavajućeg okoliša kasnog kapitalizma. Unutar prve edicije biblioteke prevedeno je i izdano devet eseja autor⁞ica S.Mattern, H.Steyerl, B.Labella, L. Kanes Weisman, E.A. Povinelli, H. Davis, M. Taussig, H. Lefebvrea, J. Bergera, svaki u nakladi od 300 primjeraka.
Svako pojedino DIY izdanje, otisnuto u radionici Riso&prijatelji, popratilo je javno čitanje.
***
Osim u fanzin izdanju, eseje iz prve edicije moguće je preuzeti u .pdf obliku s webstranica projekta!
