U utorak, 30. 06. s početkom u 19h, u MaMi će se održati 3. susret iz ciklusa Mikrokozmos u organizaciji Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode.
Nakon niza godina istraživanja automatskih umjetničkih tehnika, okupljanja istomišljenika i traganja za novom revolucionarnom i nekonvencionalnom estetikom, Andre Breton je 1924. objavio Manifest nadrealizma. Navedeni je dokument (koji će kasnije postati poznat kao Prvi nadrealistički manifest) označio formalno rođenje nadrealizma kao posebnog pokreta, koji će po svojim utjecajima i ostvarenim rezultatima predstavljati svojevrsni vrhunac umjetničke avangarde.
Međutim, u našem se predavanju nećemo baviti pitanjima povijesti umjetnosti. Umjesto toga, nadovezujući se na ranije diskusije o razlikovanju budnosti, snova i sna bez snova, naglasit ćemo važnost Bretonovog zahtjeva za sintezom sna i budnosti u novi, viši tip nad-realnosti, kako bi se u potpunosti transformirala ne samo umjetnost, već i svakodnevni život. Polazeći od Manifesta nadrealizma, posebno će se u spoznajnom smislu diskutirati značaj otvaranja prostora za potpuno izražavanje psihičkog automatizma.
Navedena će se diskusija proširiti u isticanje nemogućnosti da se bez umjetnosti pokuša istinski istražiti ukupnost iskustva koje obuhvaća budnost, snove i san bez snova. Štoviše, budući da je mišljenje – a pogotovo ono mišljenje koje polazi od razlikovanja subjekta i objekta, postavljeno u budnost kao svoj medij, ono je neadekvatno da zahvati specifičnost snova. Svaki pokušaj svođenja snova na mišljenje predstavlja stoga pokušaj redukcije jednog tipa iskustva na drugi koji je od njega bitno različit. Istraživanje čovjeka, kao i uopće onoga što jest, stoga neminovno zahtijeva rad na povezivanju mišljenja i estetskog doživljavanja, a posebno onoga koje otvara prostor za izražavanje psihičkog spontaniteta.
Voditelj programa: dr. rer. nat. Petar Pavlović
