Proteklo desetljeće osnovni ton rasprava o digitalnim mrežama radikalno se promijenio. Tehnološki sistemi mrežne komunikacije još su se donedavno činili inherentno emancipatorskima. Svatko se mogao obratiti svakome tko je priključen na mrežu i svatko je mogao sudjelovati u internetski koordiniranoj mobilizaciji — polažući time osnove jednog pravednijeg, globalnog društva. Međutim, uslijed sve veće centralizacije komunikacijske infrastrukture, komercijalizacije sadržaja i nadzora prikupljanjem (meta)podataka te rasprave su poprimile suprotan predznak. Sada smo svi zarobljeni u mreži algoritamskog upravljanja pod kontrolom komercijalnih operatera i države nadzora. Naša egzistencija svedena na podatkovnu točku u komunikacijskim tokovima ograničava našu moć djelovanja kao liberalnih subjekata u demokratskom kontekstu. Predviđajuća analitika koja se zasniva na prikupljanju elektroničkih tragova nalazi primjenu i izvan trgovine te zajedno s bespilotnim letjelicama i robotima-ratnicima transformira metapolitičke temelje ratovanja. Ukratko, kapitalistički proces dočepao se interneta. A vojno-industrijski kompleks ionako nikada nije bio daleko. U skladu s time, naši su politički heroji oni koji raskrinkavaju ovaj svijet nadzora: Chelsea Manning, Julian Assange i Edward Snowden. Kritička medijska kultura je opsjednuta fantazijom kontrole u kojoj samo oni tehnički najvještiju mogu umaći njenom prokletstvu — špijuni, hakeri, anonymousi. Međutim, takva fantazija o tehnološkom svijetu, nakon prethodne radikalno-demokratske, bezostavno je de-emancipirajuća i tehnokratska. Tomislav Medak će u prezentaciji izložiti historijske procese razvoja i regulacije mrežnih tehnologija kojima smo došli do ove situacije te se za kraj usredotočiti na mogućnost jedne ipak drugačije tehnopolitike, analizirajući kroz projekt Javna knjižnica kakvim idejnim, tehnološkim i političkim resursima raspolažemo da ustrajemo na emancipatornoj fantaziji o tehnologiji.
Tomislav Medak je filozof s interesima za suvremenu političku filozofiju, medijsku teoriju i estetiku. Zajedno s nekolicinom kolega vodi teorijski program i izdavačke aktivnosti Multimedijalnog instituta/MAMA. Zagovornik je slobodnog softvera i slobodne kulture te dio tima koji radi na aktivnostima projekta Memory of the World/Public Library. U paralelnom angažmanu autor je i izvođač u zagrebačkom kazališnom kolektivu BADco.
Projekt net.cube istražuje kontekst internetske umjetnost i nastoji osigurati uvjete za umjetničke internetske projekte i poticanje domaćeg online stvaralaštva, njegovo kontekstualiziranje i mapiranje. Program se ostvaruje na dvije razine – kao internetska galerija na netdotcube.org i serija javnih predavanja.
