Hegel i Spinoza divovi su novovjeke filozofije – inspirirali su mnoge generacije učenjaka i mislilaca te su začeli dvije najutjecajnije filozofske tradicije koje do današnjih dana opstaju u teorijskim okršajima. Kao što je njemački idealizam u osamnaestom i devetnaestom stoljeću legitimirao vlastiti projekt kao pokušaj nadilaska (percepirane) determiniranosti Spinozina sustava, odnosno kao pokušaj da se unutar njega pronađe mjesto za slobodu subjekta, tako je, moglo bi se reći, i dvadesetostoljetni francuski materijalizam – Althusser, Deleuze i ostali – opravdavao samog sebe odbacujući Hegela i silovito se okrećući Spinozi kao najvećem prvaku antihegelijanizma. Iako je Pierre Macherey pokušao nadići ovu dihotomiju u knjizi Hegel ili Spinoza (2011), već sam njezin naslov opisuje trenutno stanje stvari u području teorije: ili Hegel ili Spinoza, a možda čak i Hegel protiv Spinoze. Ovo međusobno teorijsko odbacivanje možda je najočitije u okapanjima između suvremenih delezijanaca i lakanovaca.
U fokusu ovog predavanja bit će pojam teleologije. Spinoza je smatrao da je iluzija finalnog razloga ona iluzija koja je najvažnija zapreka ljudima u adekvatnom razumijevanju svog odnosa s uvjetima vlastite egzistencije. Zbog toga je Louis Althusser mogao tvrditi da je njegova teorija ideologije, u svim ključnim točkama, već bila prisutna kod Spinoze. Isto tako, telos i teleologija (Zweck, Zweckmässigkeit) predstavljaju središnje pojmove Hegelove filozofije; zapravo, to je bila glavna poanta Heideggerove kritike “onto-teološke” strukture metafizike, ali i najvažniji razlog za odbacivanje Hegela u poratnoj francuskoj misli. No, u ovom će predavanju Moder pokušati pokazati da je, kad je u pitanju “izvanjska” teleologija, Hegel kritičan jednako kao i Spinoza, Nietzsche i Althusser. S pojmom teleologije Hegel je zastupao ideju autodeterminacije pojma, a ta ideja možda nije nekompatibilna sa Spinozinim filozofskim interesima.
Gregor Moder radi kao istraživač i predaje filozofiju umjetnosti na Sveučilištu u Ljubljani. Član je uredništva istaknutog slovenskog časopisa Problemi koji je posvećen filozofiji, psihoanalizi i kulturi. Autor je knjiga Hegel und Spinoza (Vienna: Turia+Kant, 2013, na njemačkom), čije je englesko izdanje u pripremi (Evanston, IL: NUP), i Komična ljubezen: Shakespeare, Hegel, Lacan (Ljubljana: DTP, 2016, na slovenskom).
