Novi gost (gošća) Cruisinga je Norma C. Rey (2001 – ∞) / Benjamin Čulig (1951 – ???). Vidimo se 26.4. u 20h.
Autor (svojim riječima) nam se predstavlja: pravim imenom, prezimenom (i rodom) BENJAMN ČULIG (M), Norma je rođena negdje potkraj pisanja fantasy romana PRODOR (2002.). Budući da je Norma i službeno ustupila sva autorska i ina prava B. Č. –u, na ovom ćemo mjestu dati relevantne priloge za njegovu biografiju.
Dakle, B. Č. rođen je 1951. (stjecajem okolnosti).u Jesenicama (Republika Slovenija). Od prve do svoje 18. godine živi u Karlovcu (RH), a ostatak života živi u Zagrebu. Nakon srednje škole Upisuje prvo fiziku na PMF – u, da bi krajem 3. godine upisao dvopredmetni studij sociologije i filozofije na FF-u u Zagrebu. Na PMF-u je apsolvirao dva smjera (teorijsku i eksperimentalnu fiziku, dok je na FF-u apsolvirao sociologiju i filozofiju kao 2-A predmeta. I tako on lijepo apsolvira sve četiri studijske grupe, kad, eto, stiže poziv za služenje JNA.
Budući da u vojsci nakon obuke imate vremena na pretek – naročito ako nekim čudom kanite čitati, B. Č. – u uspijeva polaganje popriličnog broja ispita – uglavnom na FF-u. Još mu se i pomalo nasmiješi sreća te od Odsjeka za sociologiju dobije ponudu da ostane na Odsjeku kao asistent na Katedri za metodologiju, na kojoj radi još i danas.
Znam da je ovo dosadna faktografija, ali možda mnogima pomogne barem u prihvaćanju ideje da netko tko ima poprilično širok dijapazon interesa, u nekome trenutku „poludi“ i stane se baviti nečim što ni sam nije očekivao ili se barem nije usuđivao pomisliti da mu je takvo što dostupno.
Nije naodmet u ovome kontekstu spomenuti da navedeni B.Č. do trenutka pisanja „Prodora“ nije napisao čak ni neku najobičniju „početničku“ priču, već se „onako „muški“ latio kreiranja „romančine“ od 650 stranica. Još i gore! U prethodnih je 15-ak godina napisao i objavio čitav niz dozlaboga dosadnih i suhoparnih znanstvenih radova (uključujući i magisterij, odnosno doktorat iz sociologije. Složit ću se odmah na ovom mjestu sa svakim tko ustvrdi da je to nemoguće, ili da je barem nemoguće da rezultat toga bude fantasy roman kojeg će prihvatiti – ne tipični ljubitelji fantasyja – već i oficijelna književna kritika.
Ipak, nekim se čudom dogodilo da je „Prodor“ – ne samo ugledao „svjetlo dana“ – već je 2002 godine ušao u 12 romana godine u okvirima književne nagrade Jutarnjeg lista, i to bez da se o autoru/ici ikakva činjenica znala. Svoj su obol dali i književni kritičari. Pojavilo se niz prilično pozitivnih književnih osvrta. Međutim, Norma se nije oglasila. Razlog je ustvari bio pomalo prozaičan. B.Č. odlučuje prvo dovršiti nakanjenu trilogiju (kako se i pristoji, ako ste se već drznuli pisati fantasy …)
E, vraga! Uslijedile su ponovno godine prepune pisanja znanstvenih radova, provođenja odgovarajućih istraživanja, a i šire…
Ipak u neko se doba – negdje prije 5 godina – dogodilo da je B.Č. pozvan na kreativnu suradnju vezanu uz kreiranje video-igre u kojoj bi se – kako se to u fantasy kreacijama i pristoji -pojavljivali artefakti uz koje su obično vezane priče različitih sadržaja i dosega. Tako se stjecajem okolnosti dogodilo da se prebujna B.Č.-ova mašta nakon obavljena posla nije ugasila, već je nastavila kreirati novi svijret, potpuno nevezan – i uz „Prodor“, i uz video-igru.
Svijet prezentiran u „Patuljačkom glosaru“ podrazumijeva postojanje četiriju rasa (patuljci, vilenjaci, ljudi i d’hanieni). čije se povijesne sudbine, odnosno povijesni „usponi i padovi“ mogu vizualizirati uz pomoć četiri međusobno fazno razmaknute sinusoide. Povijesno gledano, posljedica toga je, primjerice, da u nekom periodu neka rasa dostiže svoj povijesni vrhunac, dok se – njoj komplementarna rasa – nalazi daleko ispod „prosječne“ povijesne razvijenosti. Time se otvara neograničen izvor četverostrukom sinusoidalnom suodnošenju rasa, čega je rezultat otvaranje beskrajnih mogućnosti kreiranja najmaštovitije moguće povijesti, kao i obilje pisateljskih mogućnosti, kojima više ni nebo nije granica…
A pisateljski „ratni plan“ izgleda ovako: 1) Napisati 1. i 2. dio paruljačkog glosara, 2) vratiti se „Prodoru“ i napisati još dva nastavka…
Hmm… Ima tu još nekih ideja, ali… Bit će da će i Biologija o tome reći pokoju riječ…
