Od 2019. godine klub Mama jednom mjesečno ugošćuje marksističko-feministički kružok FEMATIK. Na prvom kružoku održanom 30. siječnja sa zainteresiranim se posjetiteljicama i posjetiteljima raspravljalo o autorima_icama i tekstovima koji se smatraju utemeljiteljskim za promišljanje tzv. ženskog pitanja unutar radničkog pokreta.
Kao članicama i članovima FEMATIKA kojie se bave teorijom politički lijevo orijentiranog feminizma, bilo nam je važno na samom početku javnog djelovanja istaknuti kontinuitet bavljenja pitanjem emancipacije žena unutar komunističkog/socijalističkog pokreta. Pored toga, neki od autora_ica čije ćemo radove tek čitati oslanjaju se na tada postavljene teza (poput onih Friedricha Engels) ili se pak njihova teorija izgrađuje kao njihova kritika.
Na prvom kružoku analizirani su tekstovi Friedricha Engelsa, Clare Zetkin i Augusta Bebela.
August Bebel (1840-1913) jedan je od osnivača Socijaldemokratske partije Njemačke i autor knjige “Žena i socijalizam”. Djelo je po prvi put objavljeno 1879. te nakon toga prevođeno na mnoge jezike u više od 50 izdanja. Iznesena teorija pripomogla je širenju marksističke teorije unutar njemačkog, ali i međunarodnog radničkog pokreta, predstavljajući emancipaciju žena kao integralni dio borbe protiv kapitalističkih društvenih odnosa. Tekstovi koji su analizirani na kružoku su poglavlja “Povijest žene je povijest njezinog ugnjetavanja” i “Žene u budućnosti” iz knjige “Žena i socijalizam”.
Clara Zetkin (1857-1933) bila je njemačka marksistička teoretičarka i revolucionarka, aktivistkinja, članica SPD-a i Komunističke partije Njemačke, autorica brojnih tekstova o ženskim i radničkim pitanjima i pokretima, fašizmu, ratu, itd. Na kružoku se analizirao tekst “Ženski rad i sindikalne organizacije” objavljen 1893. u časopisu “Gleichheit” (Jednakost), te transkript govora održanog na osnivanju Međunarodnom radničkom kongresu (Druge internacionale) u Parizu 1889. godine, naslovljenog “Za oslobođenje žena!”.
Friedrich Engels (1820-1895) autor je djela “Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države“ (1884) koje predstavlja prvi pokušaj znanstveno utemeljenog objašnjenja uzroka ženske opresije. Na teze ove male knjižice još se i danas uvelike oslanjaju mnoge rasprave u polju marksističke feminističke kritike koje nastanak privatnog vlasništva, nuklearne obitelji i klasnog društva povezuju s eksploatacijom žena.
U raspravi smo se osvrnulei na određene teorijske nedostatke tekstova koje smo analiziralie te pokušali historizirati uvjete njihovog nastanka. Glavna zamjerka upućena Bebelu bila je nedostatak argumentacije za ponuđene teze, posebice u poglavlju “Žene u budućnosti”. Također, postavilo se pitanje oko toga što njegova politička praksa, odnosno činjenica da je u jednom trenutku pristao uz reformističku struju SPD-a, te odustao od određenih stavova iznijetih u Žene i socijalizam, govori o njegovoj teoriji. Drugim riječima, analizirali smo koliko je glavna teze iz spomenutog djela predstavlja važan dio njegovog shvaćanja klasne borbe, i koje su to slijepe teorijske točke omogućile da ta pitanja u jednom trenutku zanemari. S druge strane, Bebelova analiza rodnih odnosa u radničkim obiteljima prepoznata je kao daleko sofisticiranija analiza obiteljskog nasilja, nego ona koju pruža mainstream feminizam danas.
Tijekom rasprave o tekstovima Clare Zetkin fokus je stavljen na neke njene teze, poput mogućnosti da kapitalisti u potpunosti zamjene cjelokupni ljudski rad radom strojeva, te je ukazano da postoji literatura (Marx) koja daje dostatnu argumentaciju u prilog tvrdnji kako strojevi ne mogu proizvesti višak vrijednosti.
Što se Engelsa tiče, istaknuto je kako su se pitanjem ženske opresije prije knjge “Podrijetlo porodice, privatnog vlasništva i države” (1884) bavili socijalistički utopisti (primjerice, Charles Fourier), August Bebel, te on sam zajedno s Marxom u “Komunističkom manifestu” (1848). Međutim, njegovo djelo predstavlja prvu historijsko-materijalistička analizu uzroka eksploatacije žena koja je utemeljena na znanstvenim istraživanjima antropologa Lewis H. Morgana. U razgovoru se spomenulo kako su određeni Morganovi zaključci u međuvremenu opovrgnuti što dovodi u pitanje i neke Engelsove teze. Ipak, najsumnjivijom se uspostavila njegova teza o dvostrukoj potlačenosti žena na temelju njihove funkcije u okviru porodice (uloga “patrijarhata”, odnosno pitanje rodne opresije, koja je po njemu naslijeđena iz prethodnih historijskih razdoblja), te njihovoj potlačenosti kao radnica u okviru kapitalističkih proizvodnih uvjete (eksploatacija temeljem klasne pripadnosti). Marksistička feministkinja Lise Vogel, začetnica tzv. unitarne teorije, ponudila je najsustavniju kritiku Engelsovog razdvajanja roda i klase kao dvije autonomne strukture. Nametnuo se zaključak da, pošto nemamo sustavnu analizu rodne opresije, tj. “patrijarhata”, ne možemo utemeljeno tvrditi da li je rodna opresija kakva se javlja s kapitalističkim načinom proizvodnje “naslijeđena” iz prethodnih razdoblja ili se radi o zasebnom fenomenu.
Zaključak analize čitanih tekstova bio je da su kritike upućene s naše strane naknadno informirane doprinosima znanstvenih (antropoloških) istraživanja, te razvojem kritičke teorije. Istovremeno je istaknuto kako je važno imati u vidu povijesni kontekst u kojem su tekstovi nastajali, primjerice, analizirani su tekstovi (posebice od Zetkin) imali primarno agitacijsku funkciju, te ih u konačnici treba evaluirati s obzirom na njihovu intenciju, a tek sekundarno kao teorijske doprinose.
Takav način političkog rada sukladan je i načinu djelovanja FEMATIKA kao čitalačke grupe – naše diskusije nemaju akademskih ambicija, već nam je cilj zajedno se politizirati kroz čitanje teorije i njezinu primjenu na suvremene rodno-klasne odnose.
Vidimo se na sljedećem druženju u srijedu 27. veljače!
