Zemljopisnu nepreciznost Balkana prate diskursi koji nadilaze njegovu nesigurnu prostornost. Govori o Balkanu slijede dugi povijesni put i poprimaju različite oblike koji su doprinijeli oblikovanju onoga što danas znamo kao balkanizaciju i balkanizam.
Objektivno, postoji dio Zemlje zvan “Balkanski poluotok”, prostorna stvarnost u kojoj se čini da postoji sustav zajedničkog i sličnog kulturnog, povijesnog i zemljopisnog jedinstva. Istodobno, na liniji između heterogenosti i homogenosti balkanski se poluotok susreće s homogenošću, uglavnom negativnih, percepcija o njemu koje se odražavaju natrag u formalnost regije per se.
Ono što kulturni fundamentalizam Europe i strahovi od “balkanizacije Amerike” otkrivaju jest da je suprotstavljanje multikulturalizmu omogućeno vjerom da između teritorija i identiteta, države i nacije može i treba postojati nužno ujednačavanje.
Knjiga Tončija Valentića izniman je doprinos ne samo lokalnom poimanju tog fenomena locirajući stereotipne obrasce u stalnoj medijskoj upotrebi termina “balkanizam” i “europeizam” u Hrvatskoj od 1995. do 2013.
Fokusirana na tri perioda – od 1995. do 1999., od 2000. godine (kada dolazi do promjene političkog smjera i silaska autoritarnog režima s vlasti) do 2007. godine (kada su intenzivirani pregovori o pristupanju Europskoj uniji), do 2013. kada je Hrvatska ušla u EU – knjiga prati, prepoznaje i prokazuje pomak u medijskoj zastupljenosti Balkana kao negativan oblik formiranja identiteta. Na gotovo 300 stranica Tonči Valentić vješto i vrsno prati medijsku transformaciju balkanizma kao kategorije politički vođene retorike.
Službena politička ideologija i historiografija izbjegavale su smjestiti makar i najmanji dio Hrvatske u regiju balkanskog polutoka, zagovarajući umjesto toga njezin “prirodni” mediteranski i srednjoeuropski identitet. Tonči Valentić nedvosmisleno pokazuje kako je stvaran poželjni oblik simboličkog identiteta s političkim diskursom induciranim modificiranjem kolektivnog sjećanja, insistirajući i naglašavajući medijsku i političku fokusiranost ne na tematiziranje pitanja što je (ili što bi mogao biti) Balkan, već što je (i što bi “morao” biti) Balkan nama.
Iako metodološki smještena u polje sociologije, ova je iznimna knjiga interdisciplinarno istraživanje koje zbog složenosti teme uključuje etnološke, kulturne i historiografske uvide – Balkan i balkanizam žive u vječnom pregovaranju o onome što je moglo/trebalo biti, ali nije; što može/treba biti, ali nije; što bi moglo/trebalo biti, ali neće. U stalnom ponovnom pronalaženju značenja okupljajući i istodobno razdvajajući, diferencirajući i istodobno izjednačavajući cjelovitost i posebnost, homogenost i heterogenost, “nas” i “njih”.
Već samom činjenicom da je diskurs balkanizacije stekao ontološku neovisnost i vlastiti život, kao i da Balkanski poluotok u cjelini ili u formatu pojedinih balkanskih zemalja više nije među prvih deset prostora povezanih s ‘balkanizacijom’, značaj ove knjige uvelike nadilazi naše, stereotipno balkanski, nepomirljive prostore.
***
Tonči Valentić predavač je teorijskih kolegija na Tekstilno–tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost u Zagrebu, magistrirao sociologiju i antropologiju u Budimpešti i doktorirao sociologiju u Ljubljani. Dosad je objavio 3 knjige — “Mnogostruke moderne” (2006), “Camera Abscondita: Zapisi o ontologiji fotografije” (2013), “Arhipelag suvremene filozofije: Kritički vodič” (2018) — te petstotinjak autorskih tekstova iz područja filozofije, filma, književnosti, politike, medijske teorije i sociologije u brojnim domaćim i inozemnim publikacijama. S engleskoga jezika preveo je deset knjiga i stotinjak stručnih tekstova iz filozofije i sociologije. Sudjelovao je na četrdesetak seminara i konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu, te kao član žirija na brojnim međunarodnim filmskim festivalima. Tonči je član i suradnik MaMe i Multimedijalnog instituta.
***
ISBN 978-953-7372-70-5
292 stranice, engleski
oblikovao: Ruta
— ovdje možete preuzeti PDF-datoteku: jednostranično | dvostranično
* publikacija je objavljena uz potporu Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
