G33koskop se bavi kulturnim i umjetničkim praksama autentične internet kulture, kao i povješću tehničke kulture ovih prostora. Takve prakse zauzimaju prostor između tehničkih inovacija i izgradnje infrastrukture, novomedijske umjetnosti, medijske teorijske refleksije i društvenog aktivizma.
Njih karakteriziraju umjetnički i aktivistički projekti koji često uspostavljaju važne infrastrukture koje državne uprave i tržište ne uspijevaju iznjedriti te pojava zajednica entuzijasta koji nastavljaju tradiciju avangardnih umjetničkih i političkih pokreta. Projekti i zjaednice poput: Wikipedije – najveće kolaborativno napisane enciklopedije u povijesti , Aaaaarg.org – suradnički istraživački forum kritičke teorije, OpenStreetMaps – najveće besplatne lokacijske baze podataka (mape svijeta) prikupljenih od strane zajednice entuzijasta, Wikileaks – najveće svjetske platforme za anonimnu objavu dokumenata o korupciji, Pokret za razvoj slobodnog softvera, The Pirate Bay, Anonymous, Lulzsec i drugi.
O geek kulturi
Odnos informacijsko-komunikacijskih tehnologija i kulture, shvaćene kao niz uglavnom društvenih, odnosno humanističkih simboličkih praksi, jedna je od najzanimljivijih tema među aktualnim teorijskim interpretacijama suvremenog svijeta. Ubrzani razvoj tehnologije prožima sve sfere suvremene kulture: od estetike, umjetnosti, preko specifičnih tema pozicija moći, raspolaganja (informacijskim/kulturnim) resursima, pitanja autorstva, originalnosti do integriteta djela i/ili autora.
Najčešća interpretacija odnosa između tehnologije i kulture, pokušaj je procjene u kolikoj mjeri se nešto staro transformiralo u susretu s nečim novim (kao posljedicom tehnološkog razvoja). Vrlo rijetko je u fokusu interesa kultura koja nastaje u izravnoj inetrakciji s novim, u ovom slučaju s razvojem digitalnih komunikacijskih tehnologija. Još rjeđe su u fokusu ljudi čiji je životni stil oblikovan novim komunikacijsko-digitalnim tehnologijama. Za takve ljude udomaćio se izraz – gik (eng. geek), nastao u SAD u drugoj polovici 20. stoljeća.
Značenje i konotacija pojma “geek” u zadnjih nekoliko desetljeća radikalno se mijenjala: u samim počecima razvoja računalnih tehnologija, “geek” je prije svega značio čovjeka (najčešće adolescenta) potpuno posvećenog novim tehnologijama, koji (prema stereotipu) nema razvijene socijalne vještine i društvo ga vidi kao “iščašenog”, bizarnog i marginalnog.
Kako su se nove tehnologije prihvaćale od strane društva, znanje o novim tehnologijama koje su “geekovi” posjedovali postajalo je sve traženije i prihvatljivije. S vremenom je geek kultura bivala sve prihvaćenijom, a njezini pripadnici postali su napredni i progresivni članovi šireg društva.
Stvaranju mita o nad-geeku koji je nadprosječno inteligentan, izrazito vješt i samodovoljan, pogodavala je ekeonomska eksplozija u proizvodnji privatnih računala, u kojoj su se u vrlo kratkom vremenu mladi ljudi fascinatno obogatili. Taj mit uključuje razdoblje frustracije zbog društvenog odbacivanja kroz adolescenciju i kasniju (simboličku) osvetu u iznimnom bogaćenju i uspinjanju na društvenoj ljestvici.
Utjecaj geek kulture na popularnu kulturu u zadnjih dvadesetak godina gotovo je nesaglediv: cyberpunk, računalne igre, računalna animacija, mrežne kolaboracije, znanstvena fantastika, teorije zavjere, iščašeni humor, bizarni hobiji i kolekcionarstvo, samo su neka od područja na kojima geek kultura izvršila nemali utjecaj. Geek kultura reaktualizirala je i na sebi svojstven način obradila različita supkulturna nasljeđa, kao što su kontrakultura, hippie pokret, punk i dr.
Geek kulturu danski teoretičar Lars Konzack naziva trećom kontrakulturom, koji nakon kontrakulture 60-ih, i Yuppie kontrakulture 80-ih, treću utjecajnu kontrakulturu vidi u omladinskoj kulturi blisko vezanoj za računalnu tehnologiju. (Lars Konzack: Geek culture, The 3rd Counter-Culture; prezentirano 26.-28. lipnja 2006. na FNG2006. konferenciji u Prestonu, Engleska).
Geek kultura je opsjednuta znanjem, informacijama, a u estetskom smislu najčešće poseže za rubnim, marginalnim, bizarnim, neukusnim i radikalnim fenomenima, koji se ne uklapaju u kulturu srednja struje.
Poput svega što je u dodiru s novim tehnologijama i geek kultura je prvenstveno kulturalni narativ određen sjevernoameričkim kontekstom. Istočna Evropa, s druge strane – tu spada i hrvatska kultura sa svojim socijalističkim nasljeđem – geek kulturi daje poseban karakter svojim razočarenjem u svemoć znanja i društvenog progresa. Također, socijalistička kultura tehničkog obrazovanja, prisutna kroz zajednice tehničke kulture, razne amaterske foto i kino-klubove i druge slične institucije, daje osobit kontekst razvoju geek kulture u Hrvatskoj.
Vjerojatno najrelevantniji ogranak geek kulture su hakerska kultura i Pokret slobodnog softvera. Kultura davanja i nesebične razmjene informacija, princip otvaranja koda, te prokušani i uspješni modeli kolaborativnog rada poznati iz svijeta slobodnog softvera postali su inspiracija i model širim društvenim krugovima. Pokret nastao na temeljima slobodnog softvera naziva se Pokret slobodne kulture, a okupljen je oko inicijative alternativnog pristupa autorskim pravima (CreativeCommons).
Voditelj G33koskopa je Marcell Mars.
