X

G33koskop

G33koskop se bavi kulturnim i umjetni─Źkim praksama autenti─Źne internet kulture, kao i povje┼í─çu tehni─Źke kulture ovih prostora. Takve prakse zauzimaju prostor izme─Ĺu tehni─Źkih inovacija i izgradnje infrastrukture, novomedijske umjetnosti, medijske teorijske refleksije i dru┼ítvenog aktivizma.

Njih karakteriziraju umjetni─Źki i aktivisti─Źki projekti koji ─Źesto uspostavljaju va┼żne infrastrukture koje dr┼żavne uprave i tr┼żi┼íte ne uspijevaju iznjedriti te pojava zajednica entuzijasta koji nastavljaju tradiciju avangardnih umjetni─Źkih i politi─Źkih pokreta. Projekti i zjaednice poput: Wikipedije ÔÇô najve─çe kolaborativno napisane enciklopedije u povijesti , Aaaaarg.org ÔÇô suradni─Źki istra┼żiva─Źki forum kriti─Źke teorije, OpenStreetMaps ÔÇô najve─çe besplatne lokacijske baze podataka (mape svijeta) prikupljenih od strane zajednice entuzijasta, Wikileaks ÔÇô najve─çe svjetske platforme za anonimnu objavu dokumenata o korupciji, Pokret za razvoj slobodnog softvera, The Pirate Bay, Anonymous, Lulzsec i drugi.
 
 

O geek kulturi

Odnos informacijsko-komunikacijskih tehnologija i kulture, shva─çene kao niz uglavnom dru┼ítvenih, odnosno humanisti─Źkih simboli─Źkih praksi, jedna je od najzanimljivijih tema me─Ĺu aktualnim teorijskim interpretacijama suvremenog svijeta. Ubrzani razvoj tehnologije pro┼żima sve sfere suvremene kulture: od estetike, umjetnosti, preko specifi─Źnih tema pozicija mo─çi, raspolaganja (informacijskim/kulturnim) resursima, pitanja autorstva, originalnosti do integriteta djela i/ili autora.

Naj─Źe┼í─ça interpretacija odnosa izme─Ĺu tehnologije i kulture, poku┼íaj je procjene u kolikoj mjeri se ne┼íto staro transformiralo u susretu s ne─Źim novim (kao posljedicom tehnolo┼íkog razvoja). Vrlo rijetko je u fokusu interesa kultura koja nastaje u izravnoj inetrakciji s novim, u ovom slu─Źaju s razvojem digitalnih komunikacijskih tehnologija. Jo┼í rje─Ĺe su u fokusu ljudi ─Źiji je ┼żivotni stil oblikovan novim komunikacijsko-digitalnim tehnologijama. Za takve ljude udoma─çio se izraz – gik (eng. geek), nastao u SAD u drugoj polovici 20. stolje─ça.

Zna─Źenje i konotacija pojma “geek” u zadnjih nekoliko desetlje─ça radikalno se mijenjala: u samim po─Źecima razvoja ra─Źunalnih tehnologija, “geek” je prije svega zna─Źio ─Źovjeka (naj─Źe┼í─çe adolescenta) potpuno posve─çenog novim tehnologijama, koji (prema stereotipu) nema razvijene socijalne vje┼ítine i dru┼ítvo ga vidi kao “i┼í─Źa┼íenog”, bizarnog i marginalnog.

Kako su se nove tehnologije prihva─çale od strane dru┼ítva, znanje o novim tehnologijama koje su “geekovi” posjedovali postajalo je sve tra┼żenije i prihvatljivije. S vremenom je geek kultura bivala sve prihva─çenijom, a njezini pripadnici postali su napredni i progresivni ─Źlanovi ┼íireg dru┼ítva.

Stvaranju mita o nad-geeku koji je nadprosje─Źno inteligentan, izrazito vje┼ít i samodovoljan, pogodavala je ekeonomska eksplozija u proizvodnji privatnih ra─Źunala, u kojoj su se u vrlo kratkom vremenu mladi ljudi fascinatno obogatili. Taj mit uklju─Źuje razdoblje frustracije zbog dru┼ítvenog odbacivanja kroz adolescenciju i kasniju (simboli─Źku) osvetu u iznimnom boga─çenju i uspinjanju na dru┼ítvenoj ljestvici.

Utjecaj geek kulture na popularnu kulturu u zadnjih dvadesetak godina gotovo je nesaglediv: cyberpunk, ra─Źunalne igre, ra─Źunalna animacija, mre┼żne kolaboracije, znanstvena fantastika, teorije zavjere, i┼í─Źa┼íeni humor, bizarni hobiji i kolekcionarstvo, samo su neka od podru─Źja na kojima geek kultura izvr┼íila nemali utjecaj. Geek kultura reaktualizirala je i na sebi svojstven na─Źin obradila razli─Źita supkulturna naslje─Ĺa, kao ┼íto su kontrakultura, hippie pokret, punk i dr.

Geek kulturu danski teoreti─Źar Lars Konzack naziva tre─çom kontrakulturom, koji nakon kontrakulture 60-ih, i Yuppie kontrakulture 80-ih, tre─çu utjecajnu kontrakulturu vidi u omladinskoj kulturi blisko vezanoj za ra─Źunalnu tehnologiju. (Lars Konzack: Geek culture, The 3rd Counter-Culture; prezentirano 26.-28. lipnja 2006. na FNG2006. konferenciji u Prestonu, Engleska).

Geek kultura je opsjednuta znanjem, informacijama, a u estetskom smislu naj─Źe┼í─çe pose┼że za rubnim, marginalnim, bizarnim, neukusnim i radikalnim fenomenima, koji se ne uklapaju u kulturu srednja struje.

Poput svega ┼íto je u dodiru s novim tehnologijama i geek kultura je prvenstveno kulturalni narativ odre─Ĺen sjevernoameri─Źkim kontekstom. Isto─Źna Evropa, s druge strane – tu spada i hrvatska kultura sa svojim socijalisti─Źkim naslje─Ĺem – geek kulturi daje poseban karakter svojim razo─Źarenjem u svemo─ç znanja i dru┼ítvenog progresa. Tako─Ĺer, socijalisti─Źka kultura tehni─Źkog obrazovanja, prisutna kroz zajednice tehni─Źke kulture, razne amaterske foto i kino-klubove i druge sli─Źne institucije, daje osobit kontekst razvoju geek kulture u Hrvatskoj.

Vjerojatno najrelevantniji ogranak geek kulture su hakerska kultura i Pokret slobodnog softvera. Kultura davanja i nesebi─Źne razmjene informacija, princip otvaranja koda, te proku┼íani i uspje┼íni modeli kolaborativnog rada poznati iz svijeta slobodnog softvera postali su inspiracija i model ┼íirim dru┼ítvenim krugovima. Pokret nastao na temeljima slobodnog softvera naziva se Pokret slobodne kulture, a okupljen je oko inicijative alternativnog pristupa autorskim pravima (CreativeCommons).

Voditelj G33koskopa je Marcell Mars.