Za računarstvo, kao i za matematiku, ne postoji Nobelova nagrada. Dok oko razloga za ispuštanje matematike postoje razne anegdote, poput (netočne) o nevjernoj Nobelovoj ženi koja ga je varala s matematičarem, za računarstvo je stvar prilično jasna – 1895., kad je Alfred Nobel pokrenuo cijelu priču, bilo je daleko od etabilirane znanosti.
ACM (Association for Computing Machinery) je 1966. odlučilo ispraviti nepravdu i započelo s dodjeljivanjem Turingovih nagrada za iznimne tehničke doprinose u području računarstva. Nazvana po “ocu” modernog računarstva, Alanu Turingu, ta nagrada je danas najveće priznanje u ovom polju. Do danas je dodijeljeno 47 nagrada, a među dobitnicima su znanstvenici kao što su Donald Knuth, Alan Kay, Marvin Minsky i Edsger Dijkstra.
Običaj je da svaku dodjelu prati govor nagrađenog znanstvenika koje sažima njegov rad. Dotični govori su trajno zabilježeni na papiru i, u zadnje vrijeme, videu i iznimno su bitan dio povijesti ove znanosti.
U hacklabu ćemo – polako, ali sigurno – pokušati kronološki proći kroz predavanja tempom od jednog mjesečno. Predavač zainteresiran za tematiku će nastojati prenijeti nagrađenu ideju, kao i biografiju znanstvenika i njegove ostale doprinose, u formatu duljeg predavanja.
Prvo na rasporedu je predavanje o radu Alana Jaya Perlisa, koji je Nagradu dobio 1966. za doprinose u naprednim programerskim tehnikama i konstrukciji kompajlera. Naslov njegovog govora je “The Synthesis of Algorithmic Systems” gdje izlaže model za programski jezik koji je trebao naslijediti ALGOL.
Prvo predavanje je na rasporedu 4.5. u 20 h, a predavač je Alan Pavičić.
