Za računarstvo, kao i za matematiku, ne postoji Nobelova nagrada. Dok oko razloga za ispuštanje matematike postoje razne anegdote, poput (netočne) o nevjernoj Nobelovoj ženi koja ga je varala s matematičarem, za računarstvo je stvar prilično jasna – 1895., kad je Alfred Nobel pokrenuo cijelu priču, bilo je daleko od etabilirane znanosti.
ACM (Association for Computing Machinery) je 1966. odlučilo ispraviti nepravdu i započelo s dodjeljivanjem Turingovih nagrada za iznimne tehničke doprinose u području računarstva. Nazvana po “ocu” modernog računarstva, Alanu Turingu, ta nagrada je danas najveće priznanje u ovom polju. Do danas je dodijeljeno 47 nagrada, a među dobitnicima su znanstvenici kao što su Donald Knuth, Alan Kay, Marvin Minsky i Edsger Dijkstra.
Običaj je da svaku dodjelu prati govor nagrađenog znanstvenika koje sažima njegov rad. Dotični govori su trajno zabilježeni na papiru i, u zadnje vrijeme, videu i iznimno su bitan dio povijesti ove znanosti.
U hacklabu ćemo – polako, ali sigurno – pokušati kronološki proći kroz predavanja tempom od jednog mjesečno. Predavač zainteresiran za tematiku će nastojati prenijeti nagrađenu ideju, kao i biografiju znanstvenika i njegove ostale doprinose, u formatu duljeg predavanja.
Treće predavanje koje ćemo predstaviti je “One Man’s View of Computer Science” Richarda W. Hamminga iz 1968. godine. Hamming je nagradu dobio za svoj rad na numeričkim metodama, sustavima za automatsko kodiranje te otkrivanje i ispravljanje pogrešaka. Motiviran pitanjem “što je računarstvo?”, u predavanju se pokušava odmaknuti od čisto teorijsko-matematičke pozadine računarstva i inzistira na otkrivanju praktičnoga. Velik dio predavanja se bavi obrazovanjem u tom – tada još vrlo mladom – polju, problemom koji je aktualan i danas.