X

Scholz, Bass, Gleeson, Dimitrijević

Škola neophodnog znanja

03. - 07.12.2018. @ MaMa

MaMa, Booksa i Kulturpunkt ponovno organiziraju kratku “Školu neophodnoga znanja”, popratni program HRFF-a, u trajanju od 03. do 07. prosinca u MaMi. Od 2015., na “Školi” su sudjelovali umjetnici i filozofi Dubravka Ugrešić, Alexander Garcia-Düttmann, Slobodan Šijan, Peter Szendy i Nathan Brown, a ove će godine Škola ugostiti četvero umjetnika i teoretičara okupljenih pod zajedničkom temom festivala, Pobunjena želja, u dva modula: “radikalni kvir” i “suvremene umjetničke interpretacije Wilhelma Reicha”.

Prva je gošća njemačka teoretičarka Roswitha Scholz, članica kolektiva Exit i jedna od urednica istoimenog časopisa. Exitovci su predstavnici Wertkritik (Kritika vrijednosti) struje marksizma, a nastali su raspadom grupe Krisis čiji su članovi odbijali prihvatiti Scholzinu Wertabspaltungstheorie – tezu po kojoj je moderno društvo strukturno podijeljeno na orođenu “mušku” sferu proizvodnje vrijednosti i orođenu “žensku” sferu reproduktivne aktivnosti koja nije posredovana vrijednošću. Neophodno znanje o vezi roda i kapitalizma, Scholz će predstaviti u ponedjeljak 03.12. u 18:00 predavanjem pod naslovom “Teze o kapitalizmu i hijerarhijskim rodnim odnosima”.

Predavanje će biti održano na njemačkom jeziku uz konsekutivnih prijevod pitanja sudionika. Za prijevod teksta samog izlaganja sudionici se mogu javiti na mejl lina.gonan@gmail.com.

U utorak 04.12. u 16:00, filmska i vizualna umjetnica Melika Bass, jedna od “25 novih imena nezavisnog filma 2018“ (Filmmaker Magazine), održat će master-class, povezan s projekcijom njezina najnovijeg filma “Stvorenje pored tebe”, inspiriran opusom Wilhema Reicha. Kako sama kaže: “Reichov dalekosežan utjecaj na ono što danas nazivamo pokretima “wellness” i “um-tijelo”, kao i kulturne vrijednosti njegovih radikalnih društvenih pozicija (pro-kontracepcija, pro-choice i pro-razvod prava u Europi tijekom tridesetih godina 20. stoljeća, za početak) ne mogu se ignorirati. No, kao i većina patrijarhalnih povijesnih kultnih likova, nije trebalo puno istraživanja kako bi se utvrdilo kako Reichovi utopijski ideali nisu etički podložni manipulacijama njegovim metodama i eksperimentima.”

Stoga protagonistice Melikinog filma, plesačice Selma Banich i Penelope Hearne Reichove ideje koriste samo kao polaznu točku i iza šifri patologije i jezika, (za)okružuju nešto daleko više unutarnje i privatno, te stvaraju suvremeni feministički odgovor na Reicha.

Na temu radiklanog kvira, vraća se u dvodnevnom seminaru 05. i 06. 12. britanska kvir marksistkinja i povjesničarka roda Jules Joanne Gleeson. U prvom će se predavanju baviti tijelom, dok će sljedeći dan problematiku proširiti uvodom u opresiju interspolnih tijela, te poviješću “endokrine revolucije” – otkriću (spolnih) hormona početkom 20. stoljeća. Seminar će zaključiti raspravom o perspektivama trans feminizma.

Ovogodišnju Školu zaokružit će u petak, 07.12. u 16:00 beogradski teoretičar povjesničar umjetnosti Branko Dimitrijević, predavanjem o Sweet Movie, kojega od početka prati stigma najdiskutabilnijeg ostvarenja Dušana Makavejeva. Dimitrijević će predstaviti specifičan i radikalan odnos Makavejeva prema dimenziji filmske montaže i njene snage u smislu atipičnije filmske naracije, vodeći slušatelje ka tezi koju je iznio u svojoj knjizi Slatki film Dušana Makavejeva: da se radi o filmu koji je pokazatelj Makavejevljevog sopstvenog previranja i preispitivanja humanističke ideologije, po kojoj je suština ispunjenja “ljudske prirode” u ostvarivanju pune slobode kao ideala.