Iz Medijskog arhiva

Od anarhije do wikijalnosti, od očite pristranosti do „dobrog duha“ interneta: Medijsko pokrivanje prvih dvaju desetljeća rada Wikipedije

pišu: Omer Benjakob i Stephen Harrison

 

Medijsko pokrivanje Wikipedije korjenito se promijenilo tijekom proteklih dvaju desetljeća: stranica koja je nekoć smatrana pukim proizvodom intelektualne neozbiljnosti danas biva hvaljena kao „posljednji bastion zajedničke stvarnosti“ u mrežnom svijetu. U svrhu povećanja raznovrsnosti i digitalne pismenosti, novinari i članovi Wikipedijine zajednice trebali bi više surađivati i tako otvoriti put prema novom „wiki-novinarstvu“.

„Jimmy Wales je ubijen, tvrdi Wikipedija, mrežna enciklopedija koja se ažurira iz minute u minutu.“ Tako je glasio uvodni redak jednog očito lažnog novinskog članka iz 2005. godine, objavljenog u mrežnom časopisu Register. Iako se na prvi pogled može učiniti da je riječ o ranom primjeru fenomena koji danas nazivamo „lažnim vijestima“ (eng. fake news), zapravo se radilo o svjesno lukavom i pronicljivom obliku kritike upućene Wikipediji i njenoj upitnoj pouzdanosti u ulozi medijskoga izvora. Wales je, dakako, bio živ bez obzira na privremenu objavu u članku, no pripisujući vijest o njegovoj smrti engleskog verziji Wikipedije, časopis Register smjerao je ukazati na zamijećenu manu u Wikipedijinom modelu rada: na Wikipediji je istina fluidna kategorija, a činjenice bivaju izložene anonimnim vandalima koji se mogu okoristiti time što je bilo kome dozvoljeno uređivati unose na Wikipediji te tako dovesti do širenja dezinformacija.

Wikipedija na engleskom jeziku tijekom posljednjih je dvadeset godina često bila predmetom medijskog interesa, od detaljnih analiza do živopisnih izvještaja i tekstova gostujućih kritičara. No, pregleda li se nasumičan uzorak za najčešće korištenih riječi pri opisivanju Wikipedije u novinskim naslovima tijekom navedenoga razdoblja, moglo bi se zaključiti kako se doima da tisak toga vremena zapravo nije imao pojma što uistinu misli o toj besplatnoj internetskoj enciklopediji. Trebamo li je nazivati nekakvom „košnicom“ kako ju je 2006. godine opisao Atlantic, ili je ona nešto poput „dobrog duha interneta“ (eng. good cop, u značenju pozitivnog autoritativnog utjecaja unutar nekog konteksta) kako je to sročio Washington Post 2018. godine? Je li Wikipedija „nepristojna“, kao što je tvrdio New York Times 2008., ili je ona, naprotiv, „zraka svjetlosti“, kako je 2018. opisana u Guardianu? Nadalje, postoji li logički slijed koji možemo uočiti u načinima na koje su mediji kroz protekla dva desetljeća opisivali Wikipediju, ili naprosto svaki pojedini novinar ima naizgled dramatično drugačije mišljenje?

Oba su autora ovoga članka novinari koji su posljednjih godina redovito pisali o Wikipediji, a i prije toga su se često služili znanjem dostupnim na tim internetskim stranicama (kao i mnogi kolege novinari). Medijsko pokrivanje Wikipedije doživjelo je tijekom proteklih dvadeset godina dramatičnu promjenu, a mišljenja smo da je važno istaknuti kako se medijsko razumijevanje Wikipedije mijenjalo usporedno s razumijevanjem šire javnosti. Iako se Wikipediju u početku predstavljalo  kao simbol intelektualne neozbiljnosti digitalnoga doba, danas je se uzdiže kao „posljednji bastion zajedničke (dijeljene) stvarnosti“ u Americi za vrijeme Trumpa. U ovom članku tvrdimo da je ranije spomenuti logički slijed medijskog pokrića Wikipedije tekao od inicijalne zbunjenosti cijelim projektom, preko zabrinutosti i kritičnosti prema takvom modelu rada, nakon čega je uslijedilo prihvaćanje njenih vrlina usporedno s razočaranjem u njene nedostatke te je, naposljetku, ustupila faza pozivanja iste na veću društvenu odgovornost i apeliranja na reformiranje prikladno bilo kojoj instituciji.

Tvrdimo kako se medijsko pokrivanje Wikipedije može okvirno podijeliti na četiri razdoblja. Svakome smo razdoblju nadjenuli ime koje zrcali dominantni motiv prisutan u novinarskom pristupu toga doba: Autorska anarhija (2001. – 2004./2005.); Wikijalnost (2005. – 2008.); Pristranost (2011. – 2017.); i Dobri duh (2018. – danas). Unaprijed napominjemo da ove kategorije nisu krute te da se motivi i trendovi jednog razdoblja mogu prelijevati u druga, što nerijetko i jest slučaj. No cjelokupni opisani slijed ilustrira kako se dinamičan međuodnos Wikipedije i medija mijenjao od njenog osnutka do današnjeg dana te bi kao takav također mogao pružiti uvid u moguću budućnost tog međuodnosa unutar okvira internetskog ekosustava znanja.

Ukratko, zalažemo se za određeni oblik međuodnosa koji nazivamo „wiki-novinarstvo“ te pozivamo medije da zauzmu veću ulogu u poboljšanju „wikipedijske pismenosti“ javnosti. Uz pomoć zaklade Wikimedia i same zajednice korisnika Wikipedije, smatramo kako mediji mogu odigrati značajniju ulogu u približavanju Wikipedije široj javnosti, a mogu djelovati i kao građanski nadglednici te mrežne enciklopedije. Poticanjem razvoja kritičkog čitateljstva i pospješivanjem raznolikosti među urednicima Wikipedije moguće je osigurati snažniji javni nadzor nad tim eminentnim izvorom znanja ovog digitalnog doba.

Autorska anarhija (2001. – 2004./2005.)

Kada je 2001. godine lansirana Wikipedija,  mainstream mediji su je, zajedno s nekim tehnološki orijentiranim publikacijama, tretirali kao nešto između pukog kurioziteta i otkačenog rubnog fenomena. Najraniji članci o Wikipediji pisali su, oslanjajući se na izjave njenih suosnivača Jimmyja Walesa i Larryja Sangera, ponajprije o njenim najistaknutijim novitetima: može joj, naime, pridonijeti bilo tko, sadržaj se uređuje kolaborativno, pristup je posve slobodan, a iz perspektive tehnoloških medija ona proširuje kulturu razvoja otvorenog softvera na domenu kompilacije enciklopedijskog znanja.

„Svaki je posjetitelj stranice dobrodošao sudjelovati“, piše New York Times u svom prvom osvrtu na Wikipediju naslovljenom „Vodite se činjenicama? Skloni ste suradnji s drugima? Ova stranica traži upravo Vas.“ Članci poput ovoga definirali su osnovna načela Wikipedije na engleskom jeziku, postavljajući u središte pažnje fenomen kolaborativne tehnologije i volontersku zajednicu čiji kolektivni rad djeluje kao regulator takozvane „autorske anarhije“. Mnogi takvi rani članci sadržavali su i neki oblik slikovito provokativnog motiva (primjerice pitanje „što je zajedničko Nicole Kidman i Kurtu Gödelu?”, na što odgovor glasi da oboje imaju svoj članak na Wikipediji), a takvi su motivi ilustrirali upravo čudnovatu raznovrsnost sadržaja na toj novoj stranici na kojoj „ne moraš niti dati svoje pravo ime“ kako bi sudjelovao.

Unatoč Walesovim uzvišenim tvrdnjama kako Wikipedija stvara svijet u kojem svatko može imati „slobodan pristup cjelini ljudskoga znanja“, najvažniji mediji ranih 2000-ih zadržali su određenu razinu skeptičnosti prema Wikipediji. U razdoblju od 2002. do 2003. godine većina je članaka izvještavala, uz primjetnu iznenađenost, o njenom ubrzanom rastu te sve širem opsegu, kao i o proširenju stranice na druge jezike. Časopis MIT Technology Review objavio je osvrt naslovljen „Oslobodite enciklopedije!“ u kojemu je Wikipedija opisana kao „intelektualna anarhija pretočena u enciklopedijski oblik“ i „slobodoumna internetska enciklopedija čiji osnivači gaje nade kako će otpočeti revoluciju unutar stagnantnog svijeta enciklopedija“ – svijeta u kojemu je tada još dominirao prosvjetiteljski paragon Britannica uz njen digitalno pismeniji konkurent Encartu.

Učestalo uspoređivanje s Encartom i Britannicom možda je najistaknutija značajka ove rane faze medijskog pokrivanja Wikipedije, a ta će značajka s vremenom iščeznuti u kasnijim fazama, kada se Wikipedija konačno ustoliči kao legitimna enciklopedija sama po sebi. Upravo je MIT Technology Review, primjerice, neironično tvrdio kako Wikipedija „vjerojatno nikada neće svrgnuti Britannicu, čija se 232-godišnja reputacija temelji na angažiranju svjetski poznatih stručnjaka te na iscrpnom pregledavanju članaka uz pomoć osoblja koje broji više od stotinu urednika“. Upravo će devaluacija statusa stručnjaka kasnije postati jedno od glavnih obilježja medijskog izvještavanja o Wikipediji (o čemu se više raspravlja u sljedećem odjeljku), no začeci toga motiva vidljivi su od samih početaka: primjerice, u svom prvom osvrtu na Wikipediju Washington Post 2004. godine piše kako je cijenjeno uredništvo Britannice spalo na pukih dvadeset urednika. Samo godinu dana prije tog članka urednici Wikipedije zamijetili su kako je ta prestižna publikacija gotovo u potpunosti „otpisala“ Wikipediju, pridajući radije pažnju enciklopedijama u CD-ROM obliku – za to vrijeme uzbudljivoj pojavi, zahvaljujući Encarti koja je pokrenuta cijelo desetljeće ranije, a predstavljala je naizgled značajniju prijetnju Britannici. No, unutar samo jedne godine mišljenje Washington Posta dramatično se promijenilo te je predmetom zabrinutosti postao dugoročni učinak Wikipedijinog uspjeha, sugerirajući kako će „slobodno širenje znanja na internetu u konačnici umanjiti ekonomsku vrijednost informacija uopće“.

Krajem 2005. godine napetost između engleskog modela prosvjetiteljske enciklopedije i enciklopedije digitalnog doba dosegnut će svoj vrhunac u sada već poznatom novinarskom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, u kojemu se uspoređuju Wikipedija i Britannica (o čemu se također govori u 13. poglavlju). Objavljeno u prosincu 2005. godine, navedeno istraživanje naslovljeno „Okršaj internetskih enciklopedija“, utvrdilo je kako je Wikipedija usporedivo jednako točna kao njezin prosvjetiteljski pandan, a taj je zaključak donesen na temelju usporedne analize nasumično odabranih znanstvenih članaka. Vijest o tome kako je Wikipedija uspješno prošla test znanstvene rigoroznosti – kako je njen vječno promjenjivi sadržaj proglašen jednako pouzdanim kao i nepromjenjivi zapisi jedne renomirane tiskovne enciklopedije poput Britannice – osvanula je na naslovnicama diljem svijeta. Opisano istraživanje iz časopisa Nature može se tumačiti kao ikonično za posljednju fazu procesa koji je u 2005. godini dosegnuo svoj vrhunac, kada se status Wikipedije suštinski promijenio iz puke internetske zanimljivosti o čijoj vrijednosti valja u najboljem slučaju prosuđivati skeptično do spoznaje kako se tu ipak radi o kulturnoj sili koju treba shvatiti ozbiljno.

U ožujku 2005. godine Wikipedija je već bila objavila preko pola milijuna članaka, a neki su intelektualci tog vremena počeli raspravljati o „wikifikaciji znanja“. Njen osnivač Wales, u svojoj rastućoj internetskoj slavi, pristupio je platformi TED kako bi prezentirao osobna mišljenja o toj „skrpanoj kolekciji volontera“ koji provode revoluciju na polju enciklopedizma kao takvog. U svom popularnom govoru pod naslovom „Rođenje Wikipedije“, Wales nije ni spomenuo Sangera, koji je već bio napustio projekt 2002. godine. U ranim je danima Sanger bio ključan za ostvarivanje komunikacije s internetskom zajednicom iz čijih su redova potekli prvi valovi Wikipedijinih volontera, a iz čijih su pak pera potekle najranije blogerske objave s ciljem popularizacije te nove stranice. Međutim, kao što je postalo razvidno iz spomenutog Walesovog gostovanja na TED-ovoj pozornici, Wikipedija je u tom trenutku već bila mainstream pojava, a njena ciljana publika nije više bila sama avangarda interneta, već opća javnost, pri čemu je Wales preuzeo ulogu javnog lica projekta.

Zanimljivo je i to da je 2005. bila godina kada je zajednica korisnika Wikipedije po prvi puta organizirano počela pratiti vlastitu pokrivenost u medijima. U početku je fokus bio stavljen na novinske primjere takozvane „wiki-ljubavi“, odnosno na članke blagonaklone Wikipedijinom radu, pa je 2005. wiki-zajednica za tu ranu fazu svoje medijske prisutnosti kreirala kategorije poput „Najpopularnije američke novine koje koriste Wikipediju“. Iste je godine osnovan Signpost, mrežni novinski izdavač za Wikipediju na engleskom jeziku, čija je funkcija bila izvještavanje o događanjima vezanima uz razvoj stranice. S vremenom je wiki-zajednica postajala sve svjesnijom svoje uloge u javnosti, a već je 2006. godine oblikovan  uređeni indeks svih medijskih referenci na Wikipediju – prvo u obliku popisa za svaku pojedinu godinu, a nedugo zatim, uslijed sve češćeg medijskog pokrića, i za svaki pojedini mjesec. Kreirane su, također, kategorije za sve instance kada je Wikipedija citirana kao izvor podataka od strane mainstream medija – neobičan prevrat uloga koji osvjetljava uzajamno produktivni odnos između Wikipedije i medija, a koji će se uistinu razviti tek u kasnijim razdobljima.

Doista, 2005. godina pokazala se ključnom za razvoj Wikipedije: tada je istovremeno dobila svoje najsnažnije javno opravdanje za postojanje uopće – spomenutu studiju u časopisu Nature – usporedno s najoštrijom osudom dotada – takozvanom aferom Seigenthaler. Naime, novinar i prijatelj američkog predsjednika Johna F. Kennedyja, John Seigenthaler, lažno je optužen u članku na Wikipediji za sudjelovanje u atentatu na predsjednika i njegova brata. Navedenu pogrešku – koju je u tekst članka bio unio anonimni korisnik – ispravio je sam Wales, no ispravak je uslijedio tek nakon što je pogrešna informacija već nekoliko mjeseci opstojala online, generirajući mnoge negativne novinske naslove koji su se tada obrušili na otvorenu enciklopediju i na njen kolaborativni model rada. Autor istraživanja objavljenog u časopisu Nature svjesno je istaknuo incident „Wikipedijine biografije Seigenthalera“, pri čemu je izrazio mišljenje kako su „slučajevi tako visokog profila iznimke u korpusu Wikipedije, a ne pravilo“. Posljedice te afere navele su Wikipediju da u konačnici provede reformu svoga pristupa biografijama živućih pojedinaca što, po svemu sudeći, predstavlja prvi primjer uspješno provedenog javnog pritiska, pogonjenog u ovom slučaju medijima, na zajednicu te otvorene enciklopedije.

Do 2005. godine Wikipedija je već prestala biti kuriozitet. Nastupilo je vrijeme da ju se smjesti unutar jednog novog okvira te da se tako nanovo sagledaju i kontrastiraju njena popularnost i točnost, ali i otvori prostor za diskurs o mogućim rizicima koje njena opstojnost predstavlja. Primjerice, New York Times u to vrijeme piše kako je slučaj Seigenthaler „katalizirao dalekosežnu raspravu na internetu o vrijednosti i pouzdanosti Wikipedije, a u širem smislu i o naravi online informacija“. U razdoblju koje slijedi upravo će utjecaj Wikipedije na javno razumijevanje samoga pojma istine biti dominantna tema.

Wikijalnost (2005. – 2008.)

Stephen Colbert pokrenuo je svoju satiričnu informativnu emisiju Colbert Report prilogom posvećenom fenomenu čiji će naziv naknadno biti izdvojen kao „riječ godine“ za godinu 2005., a taj fenomen jest takozvana „istinitosnost“ (eng. truthiness, ono što je nalik istini, ali različito od istinitosti). „Ovdje ne govorimo o istini, govorimo o nečemu što istini nalikuje – o istini kakvom ju mi priželjkujemo“, objašnjava Colbert. U svome prilogu on čak potiče gledatelje da istinu uzmu u vlastite ruke te „spase“ ugrožene populacije afričkih slonova od izumiranja tako da naprosto izmijene brojčane podatke na Wikipediji – što je naposljetku uzrokovalo privremeni pad servera stranice. No njegova poruka jasno je odjeknula. „Ako je nešto na Wikipediji, zasigurno je istinito“, dodaje Washington Post iste te godine. Wikipedija više nije bila samo još jedna internetska stranica; postala je punokrvna sila koja uzdrmava temelje tradicionalnih intelektualnih institucija te posjeduje moć mijenjanja same naše percepcije stvarnosti.

Nedugo nakon tog poznatog priloga, Colbert se dosjetio još jedne potentne novotvorenice: „wikijalnost“. Obrazložio je kako „wikijalnost“ označava onakvu stvarnost kakvu proizvodi Wikipedijin model prikupljanja i obrade informacija, u sklopu kojega se „istina“ temelji na volji većine, a ne na činjenicama. Ta je tema imala duboki politički odjek u kontekstu američkog društva nakon tragedije 11. rujna 2001. godine, a njena je politička relevantnost bila dodatno osigurana predsjedničkim mandatom Georgea W. Busha te rastom popularnosti medijske kuće Fox News – s vremenom se pri određivanju samih neizrečenih temelja i intelektualnih uvjeta na kojima spomenuta tema počiva počelo pozivati upravo na Wikipediju. Takvo novo uokvirivanje Wikipedije doseglo je svoj vrhunac 2005. i 2006. godine, no ono je bilo prisutno već i 2001. pri njenom osnutku, kada je, primjerice, ideja „populističkog pristupa uredništvu“ izdvojena kao jedna od „najutjecajnijih ideja“ te godine. Nascentna kultura „istinitosnosti“ i „wikijalnosti“ doimala se u tome razdoblju kao stvarno opredmećenje specifične Wikipedijine filozofije – dok su posljedice toga procesa poprimale sve osjetnije političke karakteristike. „Tko daje Britannici za pravo da meni tvrdi kako je Washington bio robovlasnik? Ako ja želim tvrditi da nije bio, to je moje pravo!“ deklarira Colbert. „A zahvaljujući Wikipediji, to mogu i učiniti činjenicom. [To znači] unositi demokratičnost u znanje.“

U razdoblju od 2006. do 2009. godine dominantnost Wikipedijinog modela enciklopedizma već je bila dobrano učvršćena. New York Times 2008. godine objavljuje svojevrsnu „pogrebnu posvetu“ tradicionalnim tiskovnim enciklopedijama te poziva na bolje razumijevanje same „epistemologije Wikipedije“ i fenomena „wiki-istine“ koji iz nje slijedi. Temeljna filozofija Wikipedije – njeni učinci na samu narav činjeničnosti – sada su privedeni pred ozbiljniji i kritičniji sud. MIT Technology Review objavljuje osvrt o „Wikipediji i značenju Istine“, u kojem se postavlja pitanje „zašto bi epistemološko utemeljenje internetske enciklopedije trebalo zabrinjavati one kojima je stalo do tradicionalnih koncepcija točnosti“. Wikipedijin specifični pristup konstrukciji znanja kao takvog, zajedno s njenim alternativnim načinom opravdavanja istoga nasuprot ustaljenoj „stručnosti“ tiskovnih enciklopedija, teme su koje u ovom razdoblju zauzimaju središnje mjesto.

Zabrinutost oko dojma da Wikipedijin epistemološki model možebitno zamjenjuje tradicionalnu kategoriju stručnosti osjetno je rasla. New York Times je 2006. godine poveo raspravu o pitanju korisnosti „masovnog sitničarenja nasuprot autoritetu stručnjaka“, dok se istovremeno časopis Independent zapitao nije li nam ipak „potrebna nešto pouzdanija online enciklopedija od Wikipedije?“ Pišući o „wikipedijcima“, New Yorker u to vrijeme kontemplira o tome „može li Wikipedija nadvladati stručnost“; istovremeno, Larry Sanger, koji je tada već bio napustio projekt, oplakuje „sudbinu stručnosti uslijed pojave Wikipedije“. Unatoč pretežno negativnom tonu, upravo su takvi osvrti otvorili put prema jednom novom pristupu Wikipedijinoj teoriji znanja. Članci poput „Košnice“ iz pera Marshala Poea, koji je objavljen u rujanskom izdanju Atlantica 2006. godine, ocrtali su pomnije no ikada prije Wikipedijinu razvojnu povijest i filozofiju, namirivši tako potrebe intelektualno naklonog čitateljstva.

Već prisutne epistemičke i društvene strahove vezane uz Wikipediju pojačala je i najveća medijska oluja u dotadašnjoj Wikipedijinoj povijesti – takozvani skandal Essjay u 2007. godini, kada je jedan izrazito aktivni urednik Wikipedije pod korisničkim imenom Essjay, o kojemu je prethodno čak objavljen profil u New Yorkeru, razotkriven kao varalica. Essjay je, naime, za sebe bio tvrdio da je profesor teologije, no ispostavilo se da je riječ o 24-godišnjaku imenom Ryan Jordan koji je prethodno odustao od fakulteta. Jordanovo raskrinkavanje primoralo je New Yorker na za tu publikaciju rijetko viđen ispravak netočnog navoda, što je pak samo po sebi osvanulo na mnogim drugim naslovnicama. Pozivalo se uslijed toga čak na sveobuhvatne reforme Wikipedije. Činjenica da je Jordan uživao službeni status unutar zajednice korisnika Wikipedije naizgled je ojačavala jednu već posvuda osjetnu političku tautologiju: spoznaju kako činjenicama upravljaju oni koji posjeduju moć.

Tijekom 2004. i 2005. godine Wikipedija se iskušala u brojnim medijskim olujama koje su započele pogreškama u njenom politički obojenom sadržaju, a među njima se može posebno izdvojiti unose o Georgeu W. Bushu i Johnu Kerryju tijekom predsjedničkih izbora SAD-a 2004. godine. Neizvjesnost rezultata tih izbora odjeknula je Wikipedijinim stranicama u obliku „uredničkih ratova“, a politički vandalizam nastavio je moriti Wikipediju kroz trajanje cijelog Bushevog drugog predsjedničkog mandata te je članak o njemu posljedično postao jednim od Wikipedijinih najkontroverznijih objavljenih tekstova ikada. U sve se većoj mjeri osjećala politizacija znanja, a u takvom ozračju washingtonski Capitol Hill dobio je i zabranu anonimnog uređivanja Wikipedije tijekom 2006. godine, kada je uočeno kako su članci o određenim političarima bili podvrgnuti rasistički motiviranim izmjenama – primjer fenomena koji je Washington Post prozvao „wikipolitikom“. U istom tom razdoblju Wikipedija je po prvi puta doživjela optužbe kako je suviše pristrana liberalnoj političkoj agendi – takvu su joj kritiku uputili, primjerice, pripadnici američkih evangeličkih ogranaka Kršćanske Crkve, koji su otišli i korak dalje te osnovali vlastitu konzervativniju varijantu Wikipedije. Medijska izvještavanja koja su pratila opisana zbivanja pridonijela su rastućoj društvenoj težini teze kako sam pojam znanja počinje poprimati izrazito političku dimenziju u mjeri jačoj no ikada prije u povijesti.

Politizacija znanja, usporedno s proliferacijom alternativnih stranica nalik Wikipediji – koju je pospješilo, ili možda bolje reći pogoršalo, Walesovo osnivanje profitne web stranice Wikia 2006. godine – jasno je osvijetlila „wikijalnost“ američke političke i medijske stvarnosti. U to su se vrijeme počeli javljati i prvi slučajevi „citogeneze“, odnosno kružnog i lažnog oblika izvještavanja s izvorištem unutar okvira Wikipedije same. Takvi su slučajevi pokazali u kolikoj su mjeri tradicionalni mediji postali zavisni o Wikipediji te koliko je, u skladu s time, platforma u svojoj cijelosti politički ranjiva i potencijalno nepouzdana. Među takvim se slučajevima pronašao, primjerice, i niz objava koje su sadržavale neutemeljenu tvrdnju da je Hillary Clinton bila pozdravna govornica svoje klase na Wellesley Collegeu – izvorište te pogreške pronađeno je upravo u tekstu wikipedijskog članka o njenom životu. Istovremeno, urednički ratovi na Bushevoj wiki-stranici dodatno su podcrtali ulogu internetske enciklopedije u genezi „podvojenih stvarnosti“ u američkom društvu, kako je to sročio New York Times.

Pri ulasku u 2007. godinu Wikipedija je već bila postigla status jedne od deset najpopularnijih web stranica na svijetu. Unatoč svom neprofitnom karakteru, neporecivo je postala stalna pojava među prvim rezultatima Googleove tražilice za praktički bilo koji pojam, što je tada potaknulo internetske mislioce na zabrinutu ideaciju o takozvanoj „googlepediji“.

Kao novi primarni izvor znanja informacijskoga doba, Wikipedija i unutarnji mehanizmi njenoga djelovanja s vremenom su postali zbiljski relevantni široj javnosti. Sukladno tome promijenio se i ton medijskog pokrića. Novinski članci prebacili su svoj fokus na unutarnja intelektualna nadmetanja koja su morila Wikipedijinu uredničku zajednicu. Primjerice, Guardian u to vrijeme piše o dvije različite enciklopedističke škole aktivne na Wikipediji – s jedne strane takozvani „delecionisti“, koji žele očistiti stranicu od niskokvalitetnih članaka, i njima suprotstavljeni „inkluzionisti“, koje odlikuje nešto viši prag tolerancije po tom pitanju. Time je po prvi puta narav medijskog izvještavanja o Wikipediji poodmakla od svoje dotadašnje monolitnosti te je wiki-zajednici od strane medija napokon bilo dozvoljeno gajiti različita, odnosno sukobljena mišljenja. Wikipedija više nije trebala njegovati sliku same sebe kao kakvog jedinstvenog i ujedinjenog izdavača, već je poprimila obilježja jedne bitno življe diskurzivne arene. O mogućim promjenama unutarnje politike raspravljalo se u medijima, a popraćen je i „pad broja korisnika“ Wikipedije, o čemu je poglavito pisao Noam Cohen, novinar New York Timesa zadužen upravo za zbivanja vezana uz Wikipediju. Wikipedija je konačno imala vlastiti živi puls, a svjetonazor koji utjelovljuje još je sigurnije uglavljen u našu zajedničku društvenu i političku stvarnost. Pitanje je sada glasilo – što nam to sve Wikipedija poručuje, a zatim tko nam tu poruku šalje te tko iz nje biva (svjesno) isključen?

Pristranost (2011. – 2017.)

U veljači 2011., New York Times je u svojoj kolumnističkoj sekciji objavio niz članaka objedinjenih pitanjem „Gdje su žene Wikipedije?“ Tu kolekciju članaka i njihove naslove odlikuje primjetno drugačiji ton u usporedbi s tonom kojim je ta novina pristupala Wikipediji tijekom desetljeća koje je prethodilo 2011. godini. Okvirno, između 2006. i 2009. godine, to se izvještavanje uglavnom bavilo pitanjem pouzdanosti Wikipedijinog modela rada, a naslovi su glasili, primjerice, „Wikipedia nastavlja rasti: Nova poboljšanja u sudioničkoj viziji uredništva“ (2006.), ili „Bez pravoga izvora Wikipedija se ne zna nositi s istinom“ (2008.).

No, do 2011. godine medijsko je pokrivanje Wikipedije već jasno bilo razabralo rodnu nejednakost na stranici, na koju se tada usredotočilo. Novinski naslovi tipični za to razdoblje bili su mnogo otvoreniji oko vlastitog kritičnog pristupa prema wiki-zajednici no što su to bili spremni pokazati u ranijim danima. Primjerice, niz članaka u New York Timesu prozivao je takozvane „trolove i ostale pakosnike“ prisutne na Wikipediji te općenito njezin „antisocijalni faktor“. Dakle, medijsko se pokriće reorijentiralo s prijašnje rasprave o epistemološkim temeljima Wikipedije na legitimne izraze zabrinutosti po pitanju pristranosti ili nejednakosti u samoj korisničkoj bazi enciklopedije.

Niz članaka objavljenih 2011. godine na temu rodnih nejednakosti na Wikipediji osvanuo je u jeku jednog ranije objavljenog istraživanja iz 2010. godine koje je provelo Sveučilište Ujedinjenih naroda u suradnji s institutom UNU-MERIT, a koje je pokazalo kako je od cjelokupnog uzorka ispitanika tek 12,64 posto autora svih članaka na Wikipediji ženskoga roda. Iako su rezultati tog istraživanja kasnije dovedeni u pitanje, sama činjenica da je ono potaknulo cijeli niz novinskih članaka jasno pokazuje da su ti isti rezultati uspjeli pogoditi svojevrsni  „kulturni živac“. Što se iz jednog takvog istraživanja može zaključiti o Wikipediji – i o naravi znanja kao takvog u mrežnome svijetu – ako je u općoj populaciji Wikipedije bjelodano mnogo zastupljeniji muški rod?

Taj se opći pomak – od početnoga hrvanja s aksiomima Wikipedijinog modela proizvodnje znanja prema kasnijem kritičkom pristupu stvarnim silama i rezultatima koji slijede iz wiki-mentaliteta – može tumačiti kao pokazatelj prešutnog prihvaćanja statusa Wikipedije kao najvažnijega izvora znanja u digitalnom dobu. Medijska popraćenost u tom razdoblju više nije tretirala Wikipediju kao kakav rubni fenomen, lakrdiju, ili epistemološku katastrofu koju treba u potpunosti odbaciti. Naprotiv, novinski su mediji preusmjerili svoj trud ka ravnopravnom „pregovaranju“ s Wikipedijom, koja je prihvaćena kao u punini prisutan fenomen koji se ne smije dalje zanemarivati, a u okviru takvoga diskursa svoj su iskaz zadobile i različite brige koje su izražavali sami članovi wiki-zajednice, naročito žene, još mnogo prije takozvane debate Gamergate koja se zbila tek 2014. godine.

Tijekom cijeloga razdoblja od 2011. do okvirno 2017. godine medijsko je pokrivanje Wikipedije za svoj primarni predmet pažnje odabiralo strukturne pristranosti inherentne cjelokupnom zdanju mrežne enciklopedije. Članci koji predstavljaju to medijsko razdoblje također su se jasno razlikovali od ranijih članaka po mnogo nijansiranijem tretmanu Wikipedijinog internog uredništva i društvene dinamike njene zajednice. Mediji su tada isticali ne samo nesrazmjer među rodovima prisutan u postocima ženskih autorica članaka na Wikipediji, već i rodni nesrazmjer u samome sadržaju – tu je zamijećena bitna diskrepancija u korpusu biografskih članaka objavljenih na stranici, a prepoznati su i napori nekih aktivista da promijene status quo. Razne novinske publikacije, od Austin Chroniclea do New Yorkera, pisale su o takozvanim feminističkim „uredničkim maratonima“, događanjima čiji je temeljni cilj bilo povećanje i poboljšanje onoga dijela Wikipedijinog korpusa usmjerenog ženskome spolu i rodu te queer zajednici. Time se u konceptualnu spregu dovelo suvremenu politiku identiteta i opći cilj Wikipedije da na uređeni način učini dostupnim totalitet ljudskoga znanja. Osim o rodnom nesrazmjeru, u medijima su zamijećeni i drugi oblici jednostranosti, poput zemljopisnih pristranosti i, nazovimo, „slijepih točaka“ po pitanju zemljopisnih izvorišta sadržaja, ili pak jasne nezastupljenosti usmenih oblika predaje te drugih oblika znanja koji se ne mogu lako podvesti pod ustaljene zapadnjačke koncepcije informacijske provjerljivosti.

U istom su tom razdoblju određene prestižne publikacije po prvi puta počele profilirati pojedine autore-sudionike Wikipedije, pridajući tako lica i imena dotada neznanim silama koje stoje iza te naše zajedničke riznice znanja. Sve učestalije su „wikipedijanci“ bivali prikazani kao aktivisti čiji se trud valorizirao i izvan okvira njihove vlastite zajednice. Primjerice, Washington Post je izvijestio o smrti Dr. Adrianne Wadewitz 2014. godine, ističući kako je Wadewitz bila „wikipedijanka“ čiji je rad „oboružao svakodnevne korisnike interneta za kritički pristup prema načinu na koji se znanje proizvodi na internetu te, štoviše, za nadilaženje čak i te kritičnosti onda kada je cilj poboljšanje interneta uopće.“ Taj prijelaz s bavljenja ponajprije točnošću Wikipedije kao stranice na same ličnosti i živote wikipedijanaca koji ju tvore zrcalio je rastući interes i svijest javnosti o stvarnim ljudskim motivacijama koje potiču određene pojedince na sudjelovanje u projektu prikupljanja znanja online. Nerijetko je taj novi interes poprimao i humoristične značajke, kao što je to bio slučaj s pričom Bryana Hendersona, „najvećega WikiGnoma“, čiji se glavni doprinos Wikipediji sastojao u brisanju sintagme „sastojati se u čemu“ iz više od 40.000 članaka. Mnogi su novinari, uključujući autore ovoga članka, nastavili slijediti opisani trend profiliranja wikipedijanaca kao stvarnih pojedinaca.

Istraživanje objavljeno 2014. godine, a koje je proveo YouGov, pokazalo je kako otprilike dvije trećine britanskoga stanovništva vjeruje autorima članaka na stranicama Wikipedije te u istinitosnu pouzdanost istih, što je značajno veći postotak stanovništva od onih koji svoje povjerenje radije daju tradicionalnoj novinarskoj struci. U isto vrijeme, novinari postaju znatno otvoreniji po pitanju priznavanja presudne važnosti Wikipedije za vlastitu profesiju: uslijed najdramatičnijeg naglog pada broja novinskog osoblja još od doba Velike recesije, novinari su prionuli korištenju Wikipedije u inicijalnim fazama istraživanja materijala za svoje članke – tu uočavamo, još jednom, uzajamnu korisnost toga međuodnosa.

Kako je rastao broj novinara koji se Wikipedijom koriste ili o njoj pišu, tako se mijenjao i ton njihovih riječi. Noam Cohen u članku za New York Times citira određenog francuskog reportera koji je navodno izjavio kako je „ismijavanje Wikipedije zastarjeli trend koji treba ostaviti u 2007. godini“. Kada je Cohen tek počeo pisati o Wikipediji u njenim ranijim razvojnim fazama, većina ju je čitatelja doživljavala kao kakav neobični hobi za štrebere – no sada je nastupalo razdoblje u kojemu je takav stav naprosto passé. Ono što je, naprotiv, najviše zaokupljalo Cohena bilo je viđenje i tumačenje Wikipedije kao nove figure autoriteta, novoga šefa, velikog brata, „gazde“ (eng. the Man). Sve u svemu, medijsko pokrivanje Wikipedije u tome razdoblju primjetno je osciliralo između, s jedne strane, strahovanja oko njene dugoročne egzistencijalne održivosti te, s druge strane, zabrinutosti pitanjima o oblicima pristranosti na stranici, odnosno njenoj naklonosti muškome rodu i eurocentričnom svjetonazoru kakvim su se odlikovali upravo Wikipedijini tiskovno-enciklopedijski preci. Potonje spomenuta zabrinutost značajna je stoga što pokazuje kako je šira javnost, prihvativši u konačnici Wikipedijina obećanja o temeljitoj preobrazbi klasičnog tiskovnog tipa enciklopedije, ipak zadržala pravo na kritičnost, pa i na razočaranje činjenicom kako je, unatoč obećanom oslobađanju svega znanja ovog svijeta od okova centralizacije i stroge stručnosti, Wikipedija naizgled samo na novi način utjelovila većinu društvenih predrasuda koje su dominirale razdobljima prije njenoga osnutka.

Dobri duh (2018. – danas)

U travnju 2018. godine Cohen je napisao članak za Washington Post pod naslovom „Teorije zavjere? Lažne vijesti? Stiže Wikipedija, ‘dobri duh’ interneta.“ Do toga je trenutka Cohen već više od desetljeća pisao o Wikipediji u popularnim tiskovnim publikacijama, no tekst u kojem Wikipediji dodjeljuje titulu „dobrog duha“ (eng. good cop) predstavlja najveću pohvalu koja je ikada potekla prema Wikipediji iz njegova pera. Tom je objavom Cohen nagovijestio širu promjenu u percepciji Wikipedije. U navedenome članku izjavljuje kako „u temeljnom smislu… projekt [Wikipedije] pogađa u srž svih najvažnijih pitanja kojih se dotiče.“

Zanimljivo je da Cohenov članak o Wikipediji kao „dobrome duhu“ zapravo nije po svojoj naravi jedinstven, već se nalazi u društvu mnogih drugih članaka koji u ovom posljednjem razdoblju Wikipediji pristupaju sa sličnim pozitivnim stavom. U toj promjeni prepoznajemo posljednji značajni korak razvojnog puta koji ovdje opisujemo – korak koji polazi od pojma „istinitosnosti“ i preispituje njegovu diskurzivnu relevantnost u jeku suvremene „post-istinite“ političke zbilje i sve učestalije pojave „lažnih vijesti“ (eng. fake news) – izrazi koji su najviše obilježili 2016. i 2017. godinu.

Wall Street Journal odao je priznanje najvišem arbitražnom tijelu Wikipedije na engleskom jeziku, Arbcomu, za „održavanje mira u svijetu internetske enciklopedije“. Među ostalim blagonaklonim novinskim naslovima iz razdoblja od 2018. do 2019. godine pronalazimo, primjerice, naslov koji glasi „Wikipedija nas može u mnogočemu podučiti u borbi protiv dezinformacija“, ili „U histeričnom svijetu Wikipedija obasjava put – i to je naprosto istina“. Atlantic je Wikipediju opisao kao „posljednji bastion zajedničke stvarnosti“ u online svijetu, a prilikom njenog 18. rođendana Washington Post ju je pohvalio nadjenuvši joj nadimak „pozitivne odrasle ličnosti interneta“.

Što je dovelo do toga da narav medijskog izvještavanja o Wikipediji proživi takav zaokret, od kritičnosti prema enciklopediji kao neželjenoj figuri autoriteta (the Man) do afirmacije njenog značaja kao pozitivne djelatne sile (good cop)? Više je istovremenih čimbenika pritom odigralo svoju ulogu i potpomoglo da se Wikipediju sagleda pod novim, povoljnijim svjetlom. Počevši s izborom predsjednika Trumpa u SAD-u, u mainstream tiskovnim medijima počinju se javljati zabrinuta pitanja o tome mogu li tradicionalni pojmovi istine i valjani argumenti zasnovani u stvarnosti uopće opstati pod administracijom koja je notorna po svojoj lažljivosti i zalihama takozvanih alternativnih činjenica. Kultura intelektualnog promiskuiteta koja je obilježila mandat Georgea W. Busha, a koja je jezgrovito obuhvaćena u pojmu „istinitosnosti“, sada biva još više degradirana u svojevrsnu kulturu post-istine kakva prožima Bijelu kuću tijekom Trumpove rezidencije. Proceduralni odgovori kakve Wikipedija nudi na pitanja poput „što je to činjenica“ u ovom se kontekstu mogu sagledati u drugačijem svjetlu.

Wikipedijin naglasak na neutralnosti svoga gledišta i na cilju zajednice da njeguje ideal objektivnog opisa stvarnosti predstavljaju sve izraženiju suprotnost djelovanju mnogih političara diljem svijeta čija retorika redovito nije nimalo utemeljena u stvarnosti. Nadalje, predanost Wikipedijine zajednice savjesnoj praksi navođenja izvora (koju oprimjeruje zabrana objavljivanja izdana Daily Mailu 2017. i Breitbart News Networku 2018. godine) osnažila je dojam da Wikipedijin model rada naizgled uživa veći uspjeh od tradicionalnih medija u borbi protiv „lažnih vijesti“.

U 2018. godini Wikipedija se obračunala s određenim pojedincima za koje se smatralo da podržavaju Trumpa i diskurs „post-istine“ među kojima su se pronašli, primjerice, Breitbart te čak i neki ruski mediji. U takozvanoj „aferi Philip Cross“ jedan je britanski urednik optužen da je njegov korisnički račun zapravo paravan za britansko Ministarstvo obrane ili čak za američku CIA-u, a te su tvrdnje zatim ponovili i Sputnik News i Breitbart te potonji samo što nije objavio rat online enciklopediji (izdavši ni manje ni više nego deset negativnih osvrta unutar jednako toliko mjeseci, uključujući naslove poput „Urednici Wikipedije plaćeni su da štite političke, tehnološke i medijske ličnosti“ i „Urednici Wikipedije objavljuju lažne vijesti o sažetku istrage Mueller“). Iste je  godine zabilježen i najočitiji primjer ruske intervencije u sadržaj Wikipedije, kada je ruska agentica Maria Butina razotkrivena u pokušaju „čišćenja“ svog vlastitog članka na stranici.

Pomak prema sve pozitivnijem medijskom pristupu Wikipediji također se preklapa s općim trendom prema sve negativnijem pristupu izvještavanja o profitnim tehnološkim kućama. Posljednjih su godina Facebook, Google, Twitter i YouTube redom bili podvrgnuti oštrim medijskim kritikama zbog kršenja privatnosti svojih korisnika, upletanja u odvijanje demokratskih izbora, ili pružanja javne platforme govoru mržnje i sličnim oblicima nasilja. S druge strane, Wikipedija je uglavnom uspjela izbjeći sve navedene kritike. Blagonakloni novinari istaknuli su njen izniman položaj neprofitne organizacije među najposjećenijim web-stranicama na svijetu – jedina organizacija na popisu deset najpopularnijih stranica koja se ne služi monetizacijom putem oglasa ili prikupljanjem i preprodajom osobnih podataka svojih korisnika.

Neki su novinari pohvalili i Wikipedijin operativni model. Kao što ističe Brian Feldman u članku za New York Magazine pod naslovom „Zašto i kako Wikipedija funkcionira“, njene čvrste norme, nadzor od strane zajednice urednika te ažurno uklanjanje lažnih informacija ili antagonističkog sadržaja zajedno sačinjavaju model koji se doima daleko naprednijim od načina rada društvenih mreža poput Twittera, koje ne uspijevaju moderirati pojave sličnog problematičnog sadržaja u svome prostoru.

Vrijedi ipak napomenuti kako su se čak i tijekom tog razdoblja, obilježenog razmjerno povoljnim medijskim pokrivanjem, nastavili pojavljivati i izrazito kritički nastrojeni članci. No sada su te kritike smjerale više na reforme upravljačke politike Wikipedije, a ne na potpuno odbacivanje samog njezinog utemeljenja u sudioničkom modelu agregiranja znanja. Na primjer, Wikipedija je privukla značajnu količinu medijske pozornosti 2018. godine kada je Donna Strickland osvojila Nobelovu nagradu za fiziku, a u tome trenutku nije uopće imala vlastiti članak na Wikipediji; naime, tekst koji je o njoj bio prethodno unesen na stranicu obrisao je jedan od urednika koji je osobno smatrao kako Strickland nije dovoljno znamenita ličnost za vlastiti naslov u enciklopediji, unatoč tome što su njezina dva muška suradnika i su-nobelovca posjedovala vlastite stranice upravo za isto akademsko istraživanje koje je cijelome trojcu osiguralo prestižnu nagradu. Primijetimo, doduše, kako medijska popraćenost tih zbivanja nije dovela u pitanje samu temeljnu premisu Wikipedijinog otvorenog i sudionički-zasnovanog djelovanja, to jest njezin specifični način proizvodnje znanja. Ustvari, mediji su se u ovom slučaju naprosto nadovezali na već razvijenu strukturalnu kritiku iz prethodnoga razdoblja. Nadalje, u ovoj je epohi zaklada Wikimedia počela sve češće javno adresirati razna pitanja od interesa za zajednicu Wikipedije. U slučaju incidenta Strickland zaklada nije osjetila potrebu za pretjeranim ispričavanjem u svojim obraćanjima javnosti, a izvršna direktorica Katherine Maher napisala je tom prilikom i osobni osvrt za Los Angeles Times naslovljen „Wikipedija ne uzrokuje već zrcali rodne nejednakosti prisutne u društvu“. Maher je usto apelirala na novinare da više i češće pišu o znamenitim ženama u društvu, kako bi volonteri Wikipedije imali dovoljno materijala za citiranje svojih izvora pri pokušaju ispravljanja te uočene neuravnoteženosti. Drugim riječima, komentari koje je iznijela Maher zagovaraju tim dublju svijest o simbiotskoj naravi međuodnosa medija i Wikipedije.

Incident Strickland je u određenome smislu bila iznimna situacija u okviru inače razmjerno povoljnog medijskog pokrivanja Wikipedijina djelovanja. No koliko dugo će taj medeni mjesec potrajati? Postoji barem jedan indikator koji, čini se, nagovještava kako će u doglednoj budućnosti medijsko mnijenje ponovno, poput njihala, ući u novu kritičnu fazu, a radi se o naravi medijskog izvještavanja o velikim tehnološkim tvrtkama koje se u svome radu oslanjaju na Wikipediju . Novine su naširoko popratile najavu YouTube-a iz 2018. godine u kojoj se jasno daje povjerenje Wikipediji da se suprotstavi mnoštvu videozapisa koji promiču teorije zavjera na YouTube-ovoj platformi, a zaklada Wikimedia uopće nije bila prethodno obaviještena o planovima za takvu suradnju, odnosno za takvu zadaću. U novinama se pisalo – katkada kritičnim tonom – i o Facebookovom planu da se osloni na Wikipedijine članke pri pozadinskim provjerama vjerodostojnosti određenih publikacija, u svrhu borbe protiv „lažnih vijesti“, i dalje o Googleovoj praksi posluživanja sadržajem s Wikipedije za izradu tablica osnovnih podataka koje se često pojavljuju kao prvi rezultat pri pretraživanjima te o tome kako takozvani pametni pomoćnici poput Siri i Alexe povlače podatke upravo s Wikipedije.

Istaknuti kritičari u svijetu tehnologije doveli su u pitanje koliko je, ako uopće jest, prikladno oslovljavati Wikipediju kao „dobrog duha“ interneta, s obzirom na to da stranicu održavaju neplaćeni dobrovoljci, a tehnološke tvrtke je ipak koriste u komercijalne svrhe. No iz gledišta vijesti možda i nije toliko važno je li pošteno ili razborito da tehnološke tvrtke na ovaj način koriste Wikipediju – sam dojam da postoji partnerski odnos dostatan je za jednu novinsku vijest. Što se više Wikipedija bude ravnala prema željama i potrebama velikih tehnoloških tvrtki (eng. Big Tech), to je izvjesnije da je u budućnosti čeka sukladno negativna medijska popraćenost.

Zaključak

Tijekom razdoblja od gotovo dva desetljeća Wikipedija je u očima medija proživjela razvojnu putanju od inicijalne faze u kojoj je se držalo, takoreći, izvorišnim primjerom fenomena „lažnih vijesti” i simbolom svega što s internetom ne valja, do statusa jedne ozbiljne „odrasle“ prisutnosti na internetu i uloge najučinkovitijeg lijeka protiv pošasti dezinformacija. Taj se razvoj odvijao usporedno sa sve većom prihvaćenosti Wikipedijinog epistemološkog modela djelovanja u društvu te kao posljedica iste, a istovremeno se odvijala i postepena erozija statusa mainstream medija i tradicionalnijih izvora znanja. Usporedbe sa starijim enciklopedijama gotovo su potpuno iščeznule. Češće se pojavljuju apeli poput Maherinog, napisanog u jeku afere Strickland, koji poziva novinare da pomognu Wikipediji u nastojanju provođenja svojevrsne reforme, na način da objavljuju veći broj članaka o ženama. Takva dinamika osnažuje položaj Wikipedije kao već uglavljenog sastavnog dijela općeg medijskog obzorja, postajući sve češće kako izvorom vijesti tako i viješću samoj po sebi.

Razumijevanje uzajamno afirmativne dinamike koja postoji između medija i Wikipedije omogućava izravno uključivanje javnosti u neke od problema koji leže u korijenu fenomena „lažnih vijesti“ – od kritičkog čitanja različitih izvora do osnovnih epistemoloških rasprava, pitanja koja su nekoć smatrana suviše akademske naravi za mainstream medije sada pronalaze svoje mjesto u javnom diskursu zahvaljujući medijskoj popraćenosti Wikipedije. Primjerice, izvješća o tome kako Strickland ne posjeduje vlastiti članak na Wikipediji pomogla su približiti feminističku teoriju o znanju kao rodno obojenom pojmu većem broju ljudi. Teza o tome da je uobičajeno shvaćen pojam povijesti najvećim dijelom zapravo povijest muškoga roda istaknuta je više puta u debatama o rodnoj pristranosti Wikipedije, a primjetni manjak članaka o znanstvenicama i drugim znamenitim ženama može se lako objasniti općenitim nedostatkom povijesnih izvora o ženama. Usporedno s time, vijesti o tome kako je pristup Wikipediji zabranjen u određenim zemljama poput Kine i Turske otpočele su raspravu o politici online znanja i debatu o razlikama između varijanti Wikipedije na različitim jezicima te lokalno-specifičnim pristranostima koje iz njih proizlaze. Takvi detaljni i kritički osvrti postaju dijelom novog podžanra novinarstva koji se javlja proteklih godina, a ovdje ga nazivamo „wiki-novinarstvom“: novinsko izvještavanje o Wikipediji kao jednoj punokrvnoj društvenoj i političkoj areni.

Ipak, još se mnogo toga može poboljšati – od strane novinara, zaklade Wikimedia, pa čak i zajednice volontera Wikipedije. Usprkos tome što je tehnologija na kojoj je Wikipedija izgrađena nominalno potpuno transparentna korisnicima, javno razumijevanje njenih unutarnjih mehanizama, birokracije i žargona i dalje predstavlja ozbiljnu prepreku potencijalnim budućim urednicima, ali i novinarima. Unatoč otvorenom formatu, glavninu Wikipedije uređuje tek mali udio njenog ukupnog broja urednika, što ukazuje na uspon svojevrsne enciklopedijske elite koja se po svojim obilježjima ne razlikuje previše od svojih pandana u domenama medija i akademskog svijeta. Kako bi se povećala mjera raznolikosti na Wikipediji te uspješnije služio javni interes, od novinara se zahtijeva da djeluju na razini iznad jednostavnih dramatičnih naslova čiji je glavni cilj privlačenje pažnje putem nekog oblika provokacije (eng. „gotcha headlines”). Značajan udio popraćenosti Wikipedije u popularnim medijima još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini te je prečesto ili reduktivan ili suviše površan te se o Wikipediji piše kao da se radi o kakvoj ujedinjenoj fronti s jednim zajedničkim mišljenjem i glasom, a u isto se vrijeme prenaglašavaju pojave manjih pogrešaka ili instance vandalizma na stranici. Takvi članci nerijetko politiziraju Wikipediju do neutemeljenih granica. Primjerice, nakon što je određeni vandal na stranicama Republikanske stranke Kalifornije dopisao kako se ista uzda u „nacizam“, tu lažnu informaciju agregirali su i Google i Alexa u svojim bazama podataka, a izvješća koja su uslijedila mahom su za dezinformaciju okrivljivala Wikipediju.

Umjesto da toliku pažnju pridaju slučajevima takve vrste, mediji bi trebali raditi na povećanju wikipedijske pismenosti i posvećivati više vremena i prostora izvještavanju o Wikipedijinim unutarnjim mehanizmima i načelima. Iako je zaklada Wikimedia posljednjih godina poduzela određene korake kako bi postala dostupnija novinskim suradnicima, potrebno je još umnogome nastaviti raditi u svrhu poboljšanja komunikacije između Wikipedije i medija. Na primjer, zaklada Wikimedia odbija komentirati sporove u vezi sa sadržajem stranice (tvrdeći kako su to interna pitanja kojima se bavi wiki-zajednica), a novinari koji žele pisati o Wikipediji ne mogu se obratiti kakvom službenom glasnogovorniku s pitanjima o kontekstualnim informacijama ili o praktičnim instrukcijama vezanima uz rukovanje sadržajem stranice, budući da takav službenik za Wikipediju u ovom trenutku ne postoji. Jimmy Wales pak obnaša ulogu de facto predstavnika mrežne enciklopedije za širu javnost, no tek je nekolicini povlaštenih pojedinaca priuštena neformalna komunikacija s Wikipedijinim „dobroćudnim diktatorom“. Zaklada bi stoga trebala posebno za Wikipediju razviti nešto formalniju politiku odnosa s medijima. Na tom tragu mogao bi se, primjerice, dodijeliti poseban status „wiki-novinarima“ te istima omogućiti čitateljski (eng. read-only) pristup obrisanim člancima ili cenzuriranim verzijama članaka – na što trenutno imaju pravo samo službeni administratori – čime bi se značajno pospješilo razumijevanje novinarske struke za puni kontekst neumornih uredničkih ratova koji na Wikipediji nikada ne prestaju.

Sama wiki-zajednica također bi morala biti otvorenija za suradnju s medijima te značajno ublažiti svoj agresivni pristup kojim obično prilazi vanjskom izvještavanju o vlastitim raspravama. Mnogo puta urednici enciklopedije nerado stupaju u komunikaciju s novinarima te su osjetno neprijateljski raspoloženi prema neupućenim korisnicima kada se isti odvaže posjetiti stranice enciklopedije s namjerom ispravljanja neke pogreške ili nekog pristranog mišljenja o kojemu su imali prilike čitati u medijima. Urednici Wikipedije trebaju prihvatiti svoju bitno društvenu ulogu te ne dozvoljavati medijima da naprosto ističu probleme unutar njihove vlastite zajednice, već proaktivno sami prepoznavati te probleme a onda i pružiti pomoć novinarima pri pretraživanju nebrojenih aktivnih i arhiviranih rasprava i ponuditi im probrane, istinski relevantne priče – umjesto da sami sebe ograničavaju na interne forume, a od novinara i javnosti očekuju da će sami već nekako popraviti Wikipediju tamo gdje treba.

Zajedničkim su snagama novinari, zaklada Wikimedia i korisnička zajednica sposobni povećati stupanj digitalne pismenosti u društvu putem dubinskog izvještavanja o Wikipediji. U svom najboljem izdanju, kvalitetno wiki-novinarstvo ne bi pristupalo Wikipediji kao monolitnom entitetu koji o svemu zbori u jedan glas, već bi stremilo razumijevanju samih začetaka njenih pristranosti i nedostataka. Time bi ujedno naglasak bio stavljen na političku narav proizvodnje znanja, umjesto na samu politizaciju znanja kao takvog.

prijevod: Ivan Berecka, lektura: Kristina Tešija

Dodatak: Indeks internetskih poveznica

 

  1. https://www.theregister.co.uk/2005/12/17/jimmy_wales_shot_dead_says_wikipedia/
  2. https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2006/09/the-hive/305118/
  3. https://www.washingtonpost.com/outlook/conspiracy-videos-fake-news-enter-wikipedia-the-good-cop-of-the-internet/2018/04/06/ad1f018a-3835-11e8-8fd2-49fe3c675a89_story.html
  4. https://www.nytimes.com/2007/08/20/technology/20link.html
  5. https://www.theguardian.com/commentisfree/2018/sep/02/in-hysterical-world-wikipedia-ray-of-light-truth
  6. https://www.theatlantic.com/technology/archive/2018/08/jeongpedia/566897/
  7. https://www.nytimes.com/2001/09/20/technology/fact-driven-collegial-this-site-wants-you.html
  8. https://www.technologyreview.com/s/401190/free-the-encyclopedias/
  9. https://slashdot.org/story/04/07/28/1351230/wikipedia-founder-jimmy-wales-responds
  10. https://www.nytimes.com/2001/12/09/magazine/the-year-in-ideas-a-to-z-populist-editing.html
  11. http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A5430-2004Sep8.html
  12. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Press_coverage_2003&oldid=760053436
  13. https://www.nature.com/articles/438900a
  14. https://www.pcmag.com/article2/0,2817,1835857,00.asp
  15. https://www.edge.org/conversation/jaron_lanier-digital-maoism-the-hazards-of-the-new-online-collectivism
  16.  https://www.youtube.com/watch?v=WQR0gx0QBZ4
  17. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Wikilove_from_the_press&diff=760052982&oldid=14045772
  18. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:America%27s_Top_Newspapers_Use_Wikipedia&diff=760053107&oldid=21067987
  19. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Signpost&oldid=913126984
  20. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Press_coverage&diff=877404926&oldid=33446632
  21. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Wikipedia_as_a_press_source&oldid=601134577
  22. https://www.nytimes.com/2005/12/04/weekinreview/snared-in-the-web-of-a-wikipedia-liar.html
  23. https://www.wsj.com/articles/SB113450010488821460-LrYQrY_jrOtOK3IiwMcglEq6aiE_20061223
  24. https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4506421?storyId=4506421
  25. http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/03/06/AR2007030601573.html
  26. https://www.washingtonpost.com/archive/business/2006/08/06/its-on-wikipedia-so-it-must-be-true/c3668ff7-0b66-4968-b669-56c982c2c3fd/
  27. https://www.nytimes.com/2008/03/16/weekinreview/16ncohen.html
  28. https://www.nytimes.com/2006/01/03/science/the-nitpicking-of-the-masses-vs-the-authority-of-the-experts.html
  29. www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/02/03/AR2006020302610.htm
  30. https://arstechnica.com/uncategorized/2006/01/6079-2/
  31. http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/03/23/AR2007032301614.html
  32. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Reliability_of_Wikipedia&oldid=907354472
  33. https://www.nytimes.com/2006/06/17/technology/17wiki.html
  34. https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.006578
  35. https://www.austinchronicle.com/daily/news/2017-03-10/feminist-edit-a-thon-makes-wikipedia-more-diverse/
  36. https://www.nytimes.com/2014/03/23/opinion/sunday/the-geography-of-fame.html
  37. https://www.wired.com/2015/02/meet-the-ultimate-wikignome/
  38. https://yougov.co.uk/topics/politics/articles-reports/2014/08/09/more-british-people-trust-wikipedia-trust-news
  39. https://learning.blogs.nytimes.com/2010/11/09/how-do-you-use-wikipedia/
  40. https://www.washingtonpost.com/news/the-intersect/wp/2016/01/15/wikipedia-just-turned-15-years-old-will-it-survive-15-more
  41. https://www.washingtonpost.com/outlook/conspiracy-videos-fake-news-enter-wikipedia-the-good-cop-of-the-internet/2018/04/06/ad1f018a-3835-11e8-8fd2-49fe3c675a89_story.html
  42. https://www.wsj.com/articles/when-wikipedias-bickering-editors-go-to-war-its-supreme-court-steps-in-1525708429
  43. https://www.washingtonpost.com/opinions/happy-18th-birthday-wikipedia-lets-celebrate-the-internets-good-grown-up/2019/01/14/e4d854cc-1837-11e9-9ebf-c5fed1b7a081_story.html
  44. https://www.haaretz.com/science-and-health/.premium.MAGAZINE-how-wikipedia-is-fighting-for-facts-by-redefining-the-truth-1.5628749
  45. https://www.wired.co.uk/article/fake-news-wikipedia-arbitration-committee
  46. https://www.haaretz.com/world-news/russian-and-leftists-witch-hunt-against-pro-israel-wikipedia-editor-1.6115917
  47. https://www.haaretz.com/us-news/.premium-breitbart-declares-war-on-wikipedia-in-facebook-s-fight-against-fake-news-1.5991915
  48. https://www.thedailybeast.com/who-whitewashed-the-wiki-of-alleged-russian-spy-maria-butina/
  49. http://nymag.com/intelligencer/2018/03/why-wikipedia-works.html
  50. https://www.wired.co.uk/article/wikipedia-inequality-pay-editors
  51. https://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-maher-wikipedia-gender-bias-20181018-story.html
  52. http://nymag.com/intelligencer/2018/03/why-wikipedia-works.html
  53. https://www.wired.co.uk/article/wikipedia-inequality-pay-editors 
više