Human Rights Film Festival otvara prijavu filmova za trinaesto izdanje festivala u prosincu 2015. godine.
KRITIKA DANAS
Mit vam je potreban dok pišete roman – razgovor s Gwenaëlle Aubry
Tijekom njenog gostovanja u Zagrebu u studenom 2014. u sklopu projekta Kritika danas, Diana i Ante su razgovarali s francuskom spisateljicom Gwenaëlle Aubry o njenom radu koji se proteže od književnosti i filozofije do kazališta.
Konstelacije suvremenog mišljenja
Sami Khatib : Pozitivna koncepcija barbarstva. Benjamin i konzekvence
U izlaganju ću se baviti Benjaminovom poznatom dijagnozom o siromaštvu iskustva u moderni kao i s time povezanim zalaganjem za osiromašenje mišljenja.
Kolokvij Misliti-sa
Ono nemišljeno – Francuska i Njemačka u filozofiji 20. stoljeća
Prijevod izlaganja Alexandera García Düttmanna održanog na kolokviju “Misliti-sa”, 14.12.2013. u Zagrebačkom kazalištu mladih. Skup su u sklopu programa “Filozofija danju i noću” organizirali Multimedijalni institut, Francuski institut u Zagrebu i Goethe-Institut Kroatien.
Iz Medijskog arhiva
Suđenje ljubavi (prvi dio)
Prvi dio Antinog eseja o psihoanalizi i ljubavi, potaknut lektirom Colette Soler.
Iz Medijskog arhiva
Živjeti znači živjeti drugačije
Srđanov osvrt na autofikcionalni roman “Šta znači voleti”, u kojem Mathieu Lindon piše o svojem prijateljstvu i odrastanju s Michelom Foucaltom.
Iz Medijskog arhiva
Bayard o drugim svjetovima
Pierre Bayard je autor niza djela među kojima je „Kako govoriti o knjigama koje niste pročitali“. Neven prikazuje njegov novi naslov put u kojem Bayard pronalazi zajedničke provodne motive u filmu i kvantnoj teoriji, ali i povijesti književnosti i psihoanalizi.
Angažirano i autorski !
Najava 12. Human Rights Film Festivala
Glavni filmski program uključuje više od 25 dugometražnih igranih i dokumentarnih najnovijeg datuma, te i ove godine hrvatska publika upravo na HRFF-u ima priliku premijerno pogledati neke od najzapaženijih filmova godine.
Papa pop-kritike u Zagrebu !
Diedrich Diederichsen : Druga kulturna industrija, ili zašto Pop-muzika nije stvar muzike
Diederichsenov značaj kao javne intelektualne figure nakon 1989. usporediv je sa značajem koji su Habermas, Enzensberger ili Grass imali za šezdesetosmaše.
