Godine 2000. Lawrence Lessig izdao je knjigu “Kôd i drugi zakoni kiberprostora” u kojoj je pokazao kako je naizgled pravno neregulirani i otvoreni kiberprostor ipak regulirani prostor, budući da u njemu mogućnost reguliranja uvodi sama tehnološka arhitektura – pogotovu ona arhitektura identifikacije, autentifikacije i diskriminacije u pristupu koja se gradi povrh otvorenih i neutralnih protokola prijenosa podataka i koju će potreba za razvojem trgovine i državnom kontrolom ponašanja na Mreži učiniti dominantnim modelom Mreže. Potencijalno, tehnologija slobode će se preobraziti u tehnologiju kontrole. Stoga je potrebno da se probudimo iz tlapnje da je sloboda kiberprostora osigurana njegovom arhitekturom i da donesemo političke odluke kakve slobode želimo zadržati u kiberprostoru i kako ih pravno, normativno, tehnološki i ekonomski možemo osigurati.
