U posljednjoj europskoj prašumi, na granici Bjelarusije i Poljske, obavijenoj tamom i tek povremeno osvijetljenoj svjetlima farova i baterijskih lampi, odvija(la) se drama, u režiji Aleksandra Lukaenka i poljskih vlasti. Povodom Svjetskog dana izbjeglica, pozivamo vas da u petak 20.06. odvojite vrijeme i pogledate s nama Zelenu granicu, važno filmsko svjedočanstvo onoga što se trenutačno događa u Europi ljudima zaglavljenima u limbu geopolitičkih igara. Uvod u film i popratni razgovor vodit će Nawar Ghanim Murad.

Lukas Dhont još jednom istražuje emocionalni teror koji definira tranzicije i razvoj queer i trans osoba. Dok je njegov debitantski film iz 2018., Djevojka, bio studija lika rodno disforične studentice baleta, Blizu istražuje univerzalnije kulturalne diktate rodnih normi. Međutim, Blizu nije toliko film o queer djeci koliko o queer karakteru djetinjstva. To jest, o erotskim ambivalentnostima i osjećajima izvan racionalne kontrole koji strukturiraju dječje živote i koje odrasli toliko naporno pokušavaju kazniti. Ili ignorirati.

Standardno (filmsko) prikazivanje izraelske okupacije Palestine neizbježno uključuje lekciju iz povijesti o ugovorima u lošoj vjeri, popraćenu emocionalno nabijenim svjedočanstvima zlostavljanih Palestinaca i, ponekad, samopravednim hvalisanjem doseljenika. Jedan od najprodornijih kritičara izraelske politike i čest zagrebački gost Avi Mograbi odlučio se na drugačiji model.

Ovdje je tamo počiva na dokumentarističkom materijalu, a proces istraživanja bio je usmjeren na sustav regulacije migracija, nepodudarnosti između zakona i praktične primjene tih zakona, ideološki karakter terminologije i mapiranje rasizma i ksenofobije u hrvatskom društvu.

Radionica slovenskog umjetnika Tarika Haskića nudi priliku za istraživanje slušanja, dijaloga i tehnologije kao alata za proširivanje našeg znanja i spoznaje, gdje svaki sudionik/ca ima priliku ne samo slušati, već i biti slušanim/nom – otvarajući tako nove horizonte zajedničkog razumijevanja svijeta.

Cilj Foruma je dijeljenjem iskustva i znanja pronaći načine za međusobno osnaživanje i podršku a sve u svrhu jačanja prava i mogućnosti u svim umjetničkim područjima, bez obzira na naše razne statuse i sistemske tegobe. Na sastanke su dobrodošli svi umjetnici_e i kulturni_e radnici_e – slobodni, samostalni, zaposleni, prekarni – a koji su zainteresirani za kolektivno unaprjeđivanje svih aspekata i disciplina umjetničkog rada.

Theo Prodromidis proširit će svoju osobnu povijest umjetničke prakse kroz suradničke i kolektivne procese te radne odnose u institucionalnim i neformalnim prostorima izlaganja, diskursa i djelovanja. Zatim će voditi radionicu u formatu kolektivnog mapiranja uvjeta sudjelovanja i definicija vremenskog angažmana kroz različite stvarnosti kulturnog i društvenog rada te alternativne oblike solidarnosti.

Naš dvadesetipeti rođendan 14. svibnja obilježit ćemo dijeljenjem MaMinih izdanja, projekcijom filma medijskih aktivista Yes Men i muzičkim setom DJ Svemira. Pridružite nam se na družijancu!

Umjetnici se često nalaze u središtu zbivanja, bilo namjerno ili spletom okolnosti. Uloga koju umjetnici igraju iznimno je važna, ali oni sami pritom često bivaju izloženi velikom riziku. Kako možemo odvagnuti rizik u odnosu na dobit? Postoji li način da se stvarna opasnost s kojom se suočavaju smanji?