Što je za 20. stoljeće bio Wittgensteinov Tractatus, to je na početku 21. stoljeća Poslije konačnosti Meillassouxa: djelo neobične odvažnosti i elegancije, koje snagu filozofije vidi u novom promišljanju beskonačnosti.

Studija Franca Morettija prati uspon i pad građanske kulture kroz razdoblje ranog kapitalizma i uzlaska buržoazije na poziciju vladajuće klase. Analizom evropske umjetnosti 18. i 19. stoljeća, nadasve dominantne književne forme proze, Moretti izlučuje ključne riječi i stilske mehanizme u kojima su se sedimentirale onovne karakteristike i kontradikcije habitusa građanina-buržuja. Od radišnog gospodara oličenog u […]

U središtu knjige stoji pitanje transformacije prostora u trenutku kada se do neraspoznatljivosti miješaju političko, vojno i humanitarno djelovanje. Srž takvog stapanja autor detektira u zagovaranje “manjeg zla”, i da bi dekonstruirao osnovne koordinate te ideologije Weizman će predložiti kritičku praksu jedne “forenzičke arhitekture”.

Na pitanje zašto je Jacques Rancière danas neizostavno ime kad se želi misliti politiku i umjetnost, i zašto je njegova filozofija inspirativna za nebrojene intelektualce, umjetnike i aktiviste, odgovor će biti vrlo kratak. Rancière ne nudi nikakvo razrađeno učenje ili povlaštenu filozofsku istinu koja bi bila orijentir djelovanju. Jacques Rancière će reći da je jedina […]

Jean-Luc Nancy je profesor filozofije na Sveučilištu “Marc Bloch” u Strasbourgu. Autor je velikog broja iznimno utjecajnih studija, i zasigurno najvažniji mislilac generacije koja je nasljedila Derridu, Foucaulta, Deleuzea ili Lyotarda. S obzirom na značaj Nancyjevog mišljenja može se reći da je upravo s njime francuska filozofija zakoračila u 21. stoljece. “Razdjelovljenja zajednica” (iz 1986.) […]

Od objavljivanja na talijanskom 1995. godine Homo sacer preveden je na mnoštvo jezika, a Agambenove su prokovativne i dalekosežne teze postala predmetom čestih rasprava, premašujući uvelike domenu puko akademske diskusije. Nastavljajući se na radove Waltera Benjamina, Hannah Arendt i Michela Foucaulta u svojoj knjizi Agamben postavlja jednu posve samosvojnu i radikalnu dijagnozu suvremenih demokratskih društava.

“Mnoštvo” Antonija Negrija i Michaela Hardta je nastavak vjerojatno najuticajnije filozofijske knjige posljednjeg desetljeća – “Imperija”. Kao što je nastanak “Imperija” historijski bio omeđen pariškim demonstracijama iz polovice 90-ih i NATO-vom intervencijom na Kosovu, tako je i pisanje “Mnoštva” bilo određeno dvoma događajima s početka novog milenija – 11. rujnom i početkom pohoda na Irak. […]

Rijetke su filozofske knjige čiji značaj nadmašuje uske okvire akademske zajednice, a “Imperij” je upravo jedan od tih naslova. Otkad je knjiga objavljena na engleskom originalu mnogi su pojmovi iz nje postali uobičajenim krilaticama i vokabularom u analizi našeg globaliziranog svijeta. Bez obzira radilo se onima koji prihvaćaju zaključke iz “Imperija” ili o onima koji […]

Rad adresira paradoks politike otvoren postsocijalističkim stanjem: politika se predstavlja kao široka mogućnost, a ujedno biva zatvorena i sprečavana. Umjesto identifikacije politike s pravnim i institucionalnim figurama demokracije i slobode kao što to čini dominanta racionalnost postsocijalizma, rad, kroz čitanje autora poput Louisa Althussera, nastoji afirmirati politiku u dimenzijama prijeloma kao i povijesne kontingencije.