Klub Mama / Multimedijalni Institut

Umjetnička praksa Belinde Kazeem-Kamiński posvećena je pronalaženju tragova prisutnosti crnačke povijesti u europskim arhivima, a odvija se kroz fotografije, video instalacije, performanse i tekst, koji utjelovljuju kompleksne susrete s poviješću i sjećanjem. Njezina praksa ukorijenjena je u crnačkoj feminističkoj teoriji, vođena je istraživanjem i procesualnošću te propituje uvjete života crnaca u afričkoj dijaspori.

KolekTIRv poziva na kreativnu radionicu na kojoj će se zamišljat queer budućnosti koje želimo živjeti – svatko kroz vlastiti crtež ili pismo. Individualni radovi potom će se objediniti u mini fanzin – queer kapsulu želja, snova i poruka.

Inicijativa za slobodnu Palestinu poziva na treći ovogodišnji čitalački kružok kojeg će voditi Nina Čolović i Goran Pećanac, a tema će biti esej Achille Mbembea “Necropolitics” iz 2003.

U sklopu proljetnog ciklusa događanja Kritička dramaturgija: izvan kontrole, , SPID i Kurziv u Mikro-kinu MaMa organiziraju projekciju filmova u selekciji filmašice i veterinarke Sunčice Ane Veldić te popratni razgovor.

U trećem dijelu serije od 4 predavanja bavit ćemo se modernom erom u indijskoj umjetnosti. Kako je kolonizacija Indije od strane Britanaca utjecala na promjenu u prezentaciji i percepciji ljudskog tijela u umjetnosti? Kako se ideja o novoj i modernoj indijskoj umjetnosti pojavila kao odgovor na vladavinu druge zemlje? Dođite da razgovaramo o pričama i putanjama koje su dovele do evolucije moderne Indije.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, potrebno se prijaviti putem maila tindozic@gmail.com. Broj polaznika je ograničen na 7.

Na idućem terminu Sound Art Laba s Tinom Dožićem dovršavat će se i popravljati stari projekti – APC, Radio odašiljač, DIY sintisajzeri itd.

U suradnji sa Živim Ateljeom i pod kuratorskom palicom Nawara Ghanima Murada, kroz tri filmske večeri donosimo posvetu trajnoj snazi iračke kinematografije i poetskoj viziji Amera Alwana (1957.-2023.). Filmske slike, sjećanja i razgovor provest će nas kroz rijeke, pustinje i krhke krajolike izgnanstva i pripadnosti, pružajući nam rijedak uvid u ljepotu, otpornost i ljudskost Iraka, viđene očima njegovih umjetnika.

Kako razumjeti nevjerojatne slike koje su putem mreža stizale iz Irana krajem 2022. godine – slike žena koje ne nose veo, kose koja slobodno vije, gorućih hidžaba podignutih poput zastava na štapovima? Vidimo tisuće i tisuće gologlavih žena – i gotovo isto toliko muškaraca – koje uzvikuju revolucionarni slogan zyhiona (“Žena, život, sloboda”). Dolazi nam Sigi Jöttkandt, istaknuto ime međunarodne scene teorijske psihoanalize.