Na naš poziv László Krasznahorkai je ujesen 2016. posjetio Dalmaciju (Dubrovnik, Korčulu, Mljet i Split). Uvijek za Homerom, priča koju je Krasznahorkai tim povodom napisao, jest tekst istodobno inspiriran mediteranskim pejsažom i umjetničkim djelima piščevih prijatelja — crtežima berlinskog slikara Maxa Neumanna i glazbom njujorškog bubnjara Elija Keszlera. Obojica umjetnika su pak sa svoje strane […]

Vježba zvana Albertina sadrži pedeset i devet poetskih odlomaka s prilozima koji sažimaju istraživanja Anne Carson o Albertini, glavnom ljubavnom interesu Marcela u Proustovom U traganju za izgubljenim vremenom.

Davidovi kratki zapisi mogu se čitati kao reakcije na Badiouove filozofske teze, kao varijacije na njihove teme, ali i kao samostalne priče o likovima – studentima i studenticama, spisateljima i spisateljicama, majkama i očevima, momcima i djevojkama, učiteljima i učiteljicama – koji na razne načine pokušavaju otkriti što je uopće sreća, e da bi se […]

Životi najčešće idu svojim tokom kao rijeke. Tjelesne i psihičke preobrazbe samo učvršćuju postojani identitet. No, uslijed teških trauma, a katkad ni zbog čega, rijeka iskoči iz korita, njezin tok se stane račvati i nova ličnost, bez presedana, počne supostojati sa starom, sve dok je naposljetku ne istisne. Nastaje novo biće bez vlastite povijesti. Malabou […]

Tekst Metafizike stvarne sreće podijeljen je u četiri poglavlja od kojih su prva tri posvećena portretiranju filozofije kao revolucije u mišljenju i sreće kao njezinog afekta. U posljednjem poglavlju Badiou, ne gubeći iz vida vezu filozofije i sreće, rekapitulira svoj put od Teorije subjekta preko Bitka i događaja do Logika svjetova, te izlaže strukturu Imanentnosti […]

“Karaoke manje podržavaju demokratsku ideju da svatko može ako hoće, a više demokratsku praksu da svatko hoće kad već može. (…) Tražili smo slobodu, dobili smo slobodu igre, čak smo i igru shvatili kao slobodu kreveljenja.” Slika kulture koju Ugrešić ocrtava u ovom eseju tiče se upravo našeg digitalnog doba, ali svoje pretke ima i […]

Dolina leptira je sonetni vijenac, istovremeno složene klasične strukture i jednostavnog jezičnog izraza, u kojem kroz metaforu leptira autorica govori o prolaznosti života i ljepoti koju pronalazi u njegovoj krhkosti. Radi se o djelu koje ne samo da se smatra vrhuncem stvaralaštva Inger Christensen i remek-djelom danske i skandinavske književnosti, već međašem svjetske poezije s kraja 20. stoljeća. Dolina […]

Pad Londona, eksperimentalni esej Chine Miévillea pisan krajem 2011. godine, tematizira divljanje neoliberalnog kapitalizma i njegove posljedice u Londonu: socijalnu nejednakost, položaj mladih, migranata, multikulturalizam itd., a tekst je nadopunjen brojnim autorovim fotografijama.

Događaj je jedan u nizu kratkih autobiografskih romana koji čine opus Annie Ernaux, pisan u njenom standardnom izvještajnom stilu, izravno i bez kićenja, fokusiran na jednu jasno artikuliranu temu iz autoričina života, uvijek s eksplicitnim promišljanjem klasnog identiteta iz kojega je potekla, i s kojim je uvijek ostala u neraskidivoj tenzičnoj ambivalenciji one koja je pobjegla, prebjegla […]

Jedna žena je rekvijem za majku. U nizu flešbekova Ernaux, na tek nešto više od 45 kartica teksta, skicira život i smrt svoje majke, njene pokušaje da se otme zadatostima i ograničenjima sredine u kojoj je rođena. Osobna pripovijest o majci i o odnosu majke i kćeri u tekstu Jedne žene postaje dio kolektivne povijesti, čineći ovu potresnu […]