Prošlo ljeto sam se, krajem kolovoza, zapričao s jednim od posljednjih kožara u Maksimirskoj. U socijalizmu se bio odrekao direktorske pozicije ne bi li preuzeo obiteljski obrt. Sve je teklo glatko do sredine devedesetih kad se švercom počelo krčiti put neoliberalnom tržištu… Nabrojao mi je sedmero kolega koji su u posljednje dvije godine svoje radnje uredno obljepili pak papirom pa trajno zatvorili… Usred razgovora u prostor je s ulice uletio susjed i prekinuo nas: „Sad je malo prije neki fakin na tramvajskoj zgrabil zlatnu ogrlicu ženski s vrata i pobegel!“ vjerojatno u smjeru prve stanice za otkup zlata. Par godina prije toga, prodavač jedne iličke željezarije jadao mi se koliko mu je promet pao nakon što su „postupičali“ već i ovako ispražnjenu Ilicu – danas izgleda ide samo pekarama. Nedaleko od željezarije sreo sam svog starog profesora. Nadovezao se na prethodni razgovor i pobrojao mi knjižare zatvorene na potezu od Trga do črnomerečkog Okretišta…

U MaMi, u organizaciji Upgrade!Zagreb, gostuje multimedijalni umjetnik I.M.Klif, koji će održati prezentaciju svojih projekata. Upgrade!Zagreb je član međunarodne mreže Upgrade! za promociju umjetnosti, tehnologije i kulture. Upgrade! je internacionalna mreža u rastu, sastavljenaod autonomnih punktova diljem svijeta koje spaja ljubav prema umjetnosti, tehnologiji i kulturi. Upgrade! je organizator raznih izložbi, prezentacija, radionica, performansa te predavanja novo-medijskih umjetnika i kustosa u više od 25 gradova svijeta.

Za računarstvo, kao i za matematiku, ne postoji Nobelova nagrada. Dok oko razloga za ispuštanje matematike postoje razne anegdote, poput (netočne) o nevjernoj Nobelovoj ženi koja ga je varala s matematičarem, za računarstvo je stvar prilično jasna – 1895., kad je Alfred Nobel pokrenuo cijelu priču, bilo je daleko od etabilirane znanosti.

Prije dva mjeseca u javnosti su se nakratko podigle sumnje oko natječaja grada Zagreba za izgradnju javnog WiFi sustava koji bi u prvom koraku pokrio uži centar, a kasnije i šire područje grada besplatnim ograničenim pristupom internetu. Natječaj vrijedan u prvom koraku milijun, a po realizaciji sredstava iz Europskih strukturnih fondova i daljnjih 50 milijuna kuna mnogima se učinio preplaćenim natječajem koji je pisan za točno određene proizvođače tehnologije i točno određene ponuđače na hrvatskom informatičkom tržištu. Neminovno se otvorilo pitanje kome je takav projekt potreban: gradonačelniku, IT sektoru, državi koja mora iskoristiti EU fondove ili građanima.