Najrazvikanija promišljanja odnosa moderne prema suvremenosti modernu su karakterizirala ili kao prohujalu epohu (Jameson) ili kao nedovršeni projekt (Habermas). Razmimoilaženje tih dvaju promišljanja često je historijske materijaliste dovodila u napast da Jamesonov navodno marksistički pojam postmoderne stavljaju u opreku spram liberalnih, socioloških konceptualizacija koje su bile nedostatne da se pojmi kako je moderna povijest utemeljena u strukturnim odrednicama kapitala.

Teško je zamisliti povijest tehnologije bez Alana Turinga, ponajvažnijeg tehnološkog inovatora 20. stoljeća, izravno odgovornog za razvoj računarstva kakvo poznajemo. No, koliko god značajan njegov doprinos, njegovi suvremenci nisu mogli prihvatiti njegovu seksualnu orijentaciju, što ga je na koncu natjeralo na samoubojstvo. Teško je zamisliti današnje web tehnologije bez seksa, pa je tako prema brojnim stručnim mišljenjima upravo pornografska industrija ta koja u mnogo čemu diktira infrastrukturne i tehnološke potrebe. No, koliko god značajan utjecaj seksa na tehnologiju, naši suvremenici teško prihvaćaju seksualnu raznovrsnost kao sastavni dio našeg ljudskog stanja, a da ga pritom ne žele nasilno normirati i ograničavati.

Cilj konferencije Ideja radikalnih medija je sagledavanje radikalnih medijskih praksi u umjetnosti, javnoj komunikaciji i političkom djelovanju koje su nastale u posljednja dva desetljeća, ali jednako tako želimo preispitati sam pojam radikalnih medija iz jedne šire historijske perspektive kao i kritičke perspektive sadašnjeg društvenog trenutka. Konferenciju organiziramo u kontekstu dviju izložbi o Arkzinu: izložbe Izgledi Arkzina koja je trenutno u tijeku u Galeriji Nova i izložbe Instaliranje javnosti koju otvaramo najesen. Arkzinov izdavački i aktivistički rad anticipirao je i reflektirao taktičke medijske prakse koje su se početkom 1990-ih kristalizirale u preplitanju političkog trenutka – obilježenog jugoslavenskim ratovima i alterglobalisitčkim otporom – s tehnološkom pojavom (ranog) Interneta.

Posljednji put smo Jana Jelineka ugostili 2006. godine kada je Galeriji SC zajedno sa Andrewom Peklerom predstavio album Kosmischer Pitch. U međuvremenu je Jan osnovao vlastitu muzičku etiketu faitiche koju koristi ne samo kao platformu za objavljivanje glazbe, već i kao prostor u kojem se poigrava sa muzikom kao fabrikatom činjeničnog i izmišljenog [projekt Ursula Bogner].