Klub Mama / Multimedijalni Institut

Teško je zamisliti povijest tehnologije bez Alana Turinga, ponajvažnijeg tehnološkog inovatora 20. stoljeća, izravno odgovornog za razvoj računarstva kakvo poznajemo. No, koliko god značajan njegov doprinos, njegovi suvremenci nisu mogli prihvatiti njegovu seksualnu orijentaciju, što ga je na koncu natjeralo na samoubojstvo. Teško je zamisliti današnje web tehnologije bez seksa, pa je tako prema brojnim stručnim mišljenjima upravo pornografska industrija ta koja u mnogo čemu diktira infrastrukturne i tehnološke potrebe. No, koliko god značajan utjecaj seksa na tehnologiju, naši suvremenici teško prihvaćaju seksualnu raznovrsnost kao sastavni dio našeg ljudskog stanja, a da ga pritom ne žele nasilno normirati i ograničavati.

Cilj konferencije Ideja radikalnih medija je sagledavanje radikalnih medijskih praksi u umjetnosti, javnoj komunikaciji i političkom djelovanju koje su nastale u posljednja dva desetljeća, ali jednako tako želimo preispitati sam pojam radikalnih medija iz jedne šire historijske perspektive kao i kritičke perspektive sadašnjeg društvenog trenutka. Konferenciju organiziramo u kontekstu dviju izložbi o Arkzinu: izložbe Izgledi Arkzina koja je trenutno u tijeku u Galeriji Nova i izložbe Instaliranje javnosti koju otvaramo najesen. Arkzinov izdavački i aktivistički rad anticipirao je i reflektirao taktičke medijske prakse koje su se početkom 1990-ih kristalizirale u preplitanju političkog trenutka – obilježenog jugoslavenskim ratovima i alterglobalisitčkim otporom – s tehnološkom pojavom (ranog) Interneta.

Posljednji put smo Jana Jelineka ugostili 2006. godine kada je Galeriji SC zajedno sa Andrewom Peklerom predstavio album Kosmischer Pitch. U međuvremenu je Jan osnovao vlastitu muzičku etiketu faitiche koju koristi ne samo kao platformu za objavljivanje glazbe, već i kao prostor u kojem se poigrava sa muzikom kao fabrikatom činjeničnog i izmišljenog [projekt Ursula Bogner].

Osvrnuti se danas na izgled(e) Arkzina, znači pretpostaviti kako je upravo tzv. vanjština [VIZUALNA PREZENTACIJA SADRŽAJA] bila dobra šansa za aktivističko djelovanje – jednako važna, pa možda i važnija od nekakvog otvaranja važnih, pa i traumatičnih društveno-političkih tema [KRŠIĆ].

Arkzinov dizajn, to jest njegova navodna nečitljivost, bio je u stanju ozbiljno oštetiti mentalno zdravlje mnogih: od dežurnih čuvara narodnog zdravlja, preko profesionalnih novinara, pa do korektne i kritičke inteligencije koja je na svojem pohodu u mainstream Arkzinov eksperiment oko dizajna smatrala samo zanemarivom ekstravagancijom.

Tribina “Baštinski aktivizam” predstavlja temu i primjere projekata kojima manja skupina ljudi nastoji pozitivno utjecati na zajednicu, i to ona skupina ljudi usmjerena izučavanju, vrednovanju, očuvanju i prezentiranju kulturne baštine. Inicijative koje djeluju izvan institucionalnih okvira, odnosno usporedno s njima, iznimno su relevantne u doba ubrzanog širenja pojma baštine i fluidnosti kulturnih identiteta. Posebice nam je želja razgovarati s pokretačima ili sudionicima pojedinih (kontra)akcija o predmetu njihova djelovanja, motivima akcija te načinima aktivnog sudjelovanja u brizi za zajedničko naslijeđe.

Prošlo ljeto sam se, krajem kolovoza, zapričao s jednim od posljednjih kožara u Maksimirskoj. U socijalizmu se bio odrekao direktorske pozicije ne bi li preuzeo obiteljski obrt. Sve je teklo glatko do sredine devedesetih kad se švercom počelo krčiti put neoliberalnom tržištu… Nabrojao mi je sedmero kolega koji su u posljednje dvije godine svoje radnje uredno obljepili pak papirom pa trajno zatvorili… Usred razgovora u prostor je s ulice uletio susjed i prekinuo nas: „Sad je malo prije neki fakin na tramvajskoj zgrabil zlatnu ogrlicu ženski s vrata i pobegel!“ vjerojatno u smjeru prve stanice za otkup zlata. Par godina prije toga, prodavač jedne iličke željezarije jadao mi se koliko mu je promet pao nakon što su „postupičali“ već i ovako ispražnjenu Ilicu – danas izgleda ide samo pekarama. Nedaleko od željezarije sreo sam svog starog profesora. Nadovezao se na prethodni razgovor i pobrojao mi knjižare zatvorene na potezu od Trga do črnomerečkog Okretišta…